Slani pekmez iz Crne Trave: Zaboravljeno jelo koje spaja šljive, beli luk i začinsko bilje
U planinskim selima jugoistočne Srbije nekada se pripremao neobičan „slani pekmez“ – od kuvanih šljiva, belog luka i divljeg bilja. Bio je dodatak uz kačamak, sir ili suvo meso, a danas ga gotovo niko ne pravi.

Kada se pomene pekmez, svi pomisle na slatki namaz. Ali u zabačenim selima Crne Trave nekada se kuvao pekmez koji nije bio ni za palačinke ni za hleb, već za vruć kačamak, pečeni krompir ili uz sir iz meha. Ovaj slani pekmez od šljiva, sa dodatkom belog luka i planinskog začinskog bilja, bio je zimski specijalitet čobana i siromašnih domaćinstava. Ukus neobičan, miris jak, ali hranljiv i postojan.
Zašto baš slani pekmez?
U planinskim krajevima Crne Trave, naročito u selima Jabukovik, Gornji Krivodol i Inovo, zime su bile duge, sneg dubok, a svežih namirnica nije bilo. Domaćice su koristile ono što su imale u izobilju – šljive, beli luk, luk vlašac, kleku, nanu i divlji origano. Od šljiva su pravile ne slatko, već gustu, aromatičnu smesu – začinjenu i konzervisanu bez šećera.
Možda vas zanima:

Zaboravljeni recept iz srpskih planina: Kako se nekada spremala jagnjetina iz vrelog luga
Starinski način pečenja mesa u zagrejanoj zemlji čuvao je sočnost i miris jagnjetine kakav danas retko možemo da probamo.

Vranjske mantije: Pita koja se jede prstima
Južnosrpski specijalitet koji spaja mekano testo, sočan fil i miris domaće kuhinje
Možda vas zanima:

Zaboravljeni recept iz srpskih planina: Kako se nekada spremala jagnjetina iz vrelog luga
Starinski način pečenja mesa u zagrejanoj zemlji čuvao je sočnost i miris jagnjetine kakav danas retko možemo da probamo.

Vranjske mantije: Pita koja se jede prstima
Južnosrpski specijalitet koji spaja mekano testo, sočan fil i miris domaće kuhinje
Možda vas zanima:

Zaboravljeni recept iz srpskih planina: Kako se nekada spremala jagnjetina iz vrelog luga
Starinski način pečenja mesa u zagrejanoj zemlji čuvao je sočnost i miris jagnjetine kakav danas retko možemo da probamo.

Vranjske mantije: Pita koja se jede prstima
Južnosrpski specijalitet koji spaja mekano testo, sočan fil i miris domaće kuhinje
Nazivan je i “čobanski namaz”, jer su ga pastiri nosili u malim zemljanim posudama, uz kukuruznu pogaču.
Recept iz kamene kuće
Sastojci:
- 1 kg zrelih, tamnih šljiva (po mogućstvu suvlji plod)
- 4–5 čenova belog luka
- šaka seckanog divljeg bilja (origano, nana, bosiljak)
- 1 kašičica soli
- 1/2 kašičice tucane paprike
- po želji: malo sirćeta ili par zrna kleke
Priprema:
- Šljive očistiti od koštica i kuvati na laganoj vatri dok se potpuno ne raskuvaju.
- Dodati usitnjen beli luk i so, pa kuvati još 15 minuta.
- Dodati bilje i začine, promešati i ostaviti da se kuva dok ne postane gusta smesa, poput ajvara.
- Skloniti sa vatre, sipati u male staklene tegle ili zemljane činije, pa čuvati na hladnom mestu.
U pojedinim domaćinstvima, umesto belog luka se koristio pečeni crni luk za blaži ukus.
Kako se jeo slani pekmez
- Uz kačamak (kukuruza bez mleka), kao dodatak umesto sira
- Uz prepečeni domaći hleb
- Kao preliv preko kuvanog pasulja ili krompira
- Uz suvo meso, naročito u vreme kada se meso sušilo i jelo bez kuvanja
- Miris je bio jak, pomalo dimljen i herbalan, a ukus bogat – sladak na prvi zalogaj, pa oštar, pa slan.
Više od jela – simbol zime
Slani pekmez se kuvao samo jednom godišnje, pred jesenje kiše, kada su šljive zrele, ali već čvrste. Kuvanje je trajalo satima, a miris se širio po celom selu.
Verovalo se da ako pekmez ispadne gorak, zima će biti oštra i “duša gladna”. Ako je mirisan i gust – godina će biti bogata.
Gde se danas može probati?
Nažalost, skoro nigde. Tek poneke bake u Crnoj Travi pamte recept. Ponekad se napravi tokom etno-manifestacija, ali većina ljudi danas ne zna ni da je postojao.
U lokalnim restoranima – ne postoji na meniju.
A šteta, jer bi ovaj pekmez mogao da postane gastronomski raritet, baš kao što je nekad bio jelo siromašnih. Uz malo pažnje i promocije, mogao bi se vratiti kao autentičan proizvod planinskog juga Srbije.
Ukus koji spaja suprotno
Slani pekmez od šljiva podseća nas da ne mora sve da bude po pravilima – slatko nije uvek za desert, a šljiva ne mora uvek da ide u rakiju ili slatko.
U jednoj činiji ovog namaza ima zime, skromnosti, lukavosti i čiste domaće pameti – jer narod uvek zna kako da od malo napravi mnogo.

STARE BUGARKE PRAVE POPARU NA NAJBOLJI NAČIN: Dodaju 2 sastojka - kremasta i sočna
Stare Bugarke prave poparu na najstariji način uz dva sastojka zbog kojih je kremasta i sočna

Slani bakin kolač sto puta lepši od slatke varijante: Recept za ukusnu večeru ili doručak koju ćete stalno praviti
Brz recept za bakin kolač od 6 sastojaka.

PITA SA PEČURKAMA KAO IZ SNOVA: Uz ovakvu pripremu je NIKAD UKUSNIJA (VIDEO) (RECEPT)
Pita se najčešće pravi od šampinjona, zato što je njihova cena najpristupačnija, a i zato što se mogu bez problema jesti u tim količinama

Plavi biser planina: Tajne i lekovita moć srpske borovnice i recept za tradicionalnu pitu
Sitna, tamnoplava bobica koja krije izuzetnu lekovitost i vekovima je hranila planince i čuvala njihovo zdravlje.

Zaboravljeni recept iz srpskih planina: Kako se nekada spremala jagnjetina iz vrelog luga
Starinski način pečenja mesa u zagrejanoj zemlji čuvao je sočnost i miris jagnjetine kakav danas retko možemo da probamo.
Komentari(0)