Danas jedno za zdravlje obavezno morate da uradite! Veliki je praznik, običaj se poštuje vekovima i nikako...
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave svetog Antonija Velikog

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas Prepodobnog Antonija Velikog.
Prepodobni Antonije Veliki živeo je od sredine III do sredine IV veka, više od sto godina i smatra se ocem hrišćanskog monaštva.
Za ovog svetitelja, kojeg danas slave pravoslavni vernici širom sveta, vezuje se jedna od najpoznatijih tema hrišćanske umetnosti- Iskušenja svetog Antonija.
Možda vas zanima:

Velika subota bez reči: Običaj “čuvanja tišine” u selima pod Rudnikom koji se danas retko poštuje
U selima zapadne i centralne Srbije, deca su nekada učena da na Veliku subotu ne prave buku, ne pevaju i ne viču – da bi poštovala Hristov mir u grobu.

Danas slavimo sveca koji je isceljivao bolesne i progonio duhove: Veruje se da će VAM POMOĆI samo AKO...
Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca
Možda vas zanima:

Velika subota bez reči: Običaj “čuvanja tišine” u selima pod Rudnikom koji se danas retko poštuje
U selima zapadne i centralne Srbije, deca su nekada učena da na Veliku subotu ne prave buku, ne pevaju i ne viču – da bi poštovala Hristov mir u grobu.

Danas slavimo sveca koji je isceljivao bolesne i progonio duhove: Veruje se da će VAM POMOĆI samo AKO...
Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca
Možda vas zanima:

Velika subota bez reči: Običaj “čuvanja tišine” u selima pod Rudnikom koji se danas retko poštuje
U selima zapadne i centralne Srbije, deca su nekada učena da na Veliku subotu ne prave buku, ne pevaju i ne viču – da bi poštovala Hristov mir u grobu.

Danas slavimo sveca koji je isceljivao bolesne i progonio duhove: Veruje se da će VAM POMOĆI samo AKO...
Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca
Prepodobni Antonije Veliki se rodio 251. godine u selu Komi, nedaleko od Herakleopolja u Gornjem Egiptu, tada delu Rimske imperije, kao dete bogatih roditelja.
Umrli su kada je imao 18 godina. Nasledivši celokupno imanje, razdelio ga je sirotinji, a sestru smestio u zavod sa hrišćanskim devicama. Potom je otišao u pustinju u kojoj je živeo sledećih osamdeset godina, zbog čega se smatra ocem pustinjačkog i hrišćanskog monaštva uopšte.
Živeo je, prema tome, usamljeničkim životom, prvih godina u jednoj grobnici nadomak rodnog sela, a bavio se drvodeljstvom, molitvama i razmišljanjima o biblijskim poukama.
Borba sa demonima
Neprestano je pomerao granice svog podvižništva. Kada bi pomislio da je jedan zadati cilj ispunio, on bi pomerio lestvicu za stepen više. Ljude je viđao samo kada bi donosili hleb i so u zamenu za rukotvorine i kada bi odlazio na liturgiju.
Često je govorio o svojoj borbi sa demonima. Prvo su ga mučile misli o tome da je beskoristan taj njegov čin napuštanja sveta i bogatstva, potom ga je grizla savest zbog nezbrinute sestre koja nema ni podršku ni utehu. Svake noći mučila ga je i telesna pohota za ženama, koja je bila tako jaka da nije mogao da je sakrije pred drugima. Ali, on je odolevao postom, molitvom, bdenjem, telesnim iznurivanjem.
Razobličio đavola
Na kraju mu se, kaže hrišćansko crkveno predanje, đavo javio u liku malog crnog dečaka koji mu je ponizno rekao: "Pobedio si me", čime je hteo da ga navede da pobedu pripiše samome sebi, i da tako upadne u greh gordosti. Sveti Antonije ga je upitao ko je on, a đavo mu je odgovorio da je duh bluda koje je mnoge zaveo, a da je samo on uspeo da "sve strele polomi".
Na to mu je, kaže predanje, Antonije kazao: "Bog je dopustio da mi se javiš crn - radi obelodanjenja tame tvojih zlomisli, a kao dečak - radi izobličenja tvoje nemoći. Zbog toga si i dostojan svakog prezira". Nakon toga je đavo otišao i nikada se više nije vratio.
Mnogi hrišćanski umetnici vekovima su bili inspirisani ovim iskušenjima, a među njima su i naši.
Iskušenja Svetog Antonija Velikog često služe i kao metafora za iskušenja ljudi koji u današnjem svetu teže hrišćanskom idealu.
Verovanje i običaj kažu da danas za zdravlje svi vernici treba da izgovore sledeću molitvu:
Tropar (glas 4): "Prirodom si podražavo revnitelja Iliju, sledovao si stazama Jovana Krstitelja, oče Antonije, pustinjski si bio žitelj i vaseljenu si utvrdio tvojim molitvama: Zato moli Hrista Boga da spase duše naše."

Ovako se pravi najukusnija vaskršnja pogača: Ne zahteva mnogo vremena, a mekana je kao pamuk
Recept za lisnatu uskršnju pogaču koja baš svakome uspe

Ovo je strogo zabranjeno raditi na Vaskrs, veruje se da tako privlačite nesreću: Nikako ne smete zaspati pre pronoći jer će vas stalno pratiti 1 loša stvar
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik - Vaskrs, koji se proslavlja u miru, sreći, ljubavi sa najmilijima!

Prirodni rastvor za teranje štetočina iz bašte: Odlična zamena za pesticide
Kućni lekovi za kontrolu štetočina u baštama i povrtnjacima imaju niz ozbiljnih prednosti.

Sutra je Velika subota i jedan strog običaj nikako ne smete da prekršite: Veruje se da će vas pratiti nesreća ako...
Velika subota je dan koji se provodi u miru, tišini i molitvi

Moćna molitva za Veliki petak koju bi svaki pravi vernik trebalo danas da izgovori: Samo ako se na ovaj način pomolite, Bog će uslišiti vaše želje
Samo iskrena molitva iz srca je ona prava, a Gospodu bi trebalo ljudi i zahvaltiti za sve lepe stvari, kao i što ga mole za pomoć u nevolji.
Komentari(0)