KRALJICA PLANINE TARE U NESTAJANJU! Stabla u plamenu, ali ova izuzetno retka vrsta još uvek se ne predaje (FOTO/VIDEO)
Endemska vrsta u nestajanju, Pančićeva omorika, prema dosadašnjim naučnim saznanjima smatra se "vrstom katastrofe", što znači da uspeva da opstane samo na ekstremnim staništima gde drugim, konkurentskim vrstama drveća ponestaje snage za obnovu i razvoj.
Međutim, iako je prošlog leta bilo strašno gledati kako u plamenu nestaju predivna staništa omorike smatra se da će kataklizmični uslovi koji su nastali nakon požara stvoriti optimalne stanišne preduslove za prirodnu obnovu Pančićeve omorike na ovim lokaltetima.
Shutterstock/Pančićeva omorika
"Nakon prošlogodišnjih požara ove godine je zabeležen znatno veći broj suvih i oborenih stabala, ali je na pojedinim lokalitetima takođe zabeležen i podmladak Pančićeve omorike. Na sve načine se trudimo da Pančićeva omorika opstane u svom prirodnom staništu, a upravo zbog toga Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske uz podršku devet partnerskih organizacija već punu godinu uspešno implementira projekat „Podrška u restauraciji i konzervaciji najstarije evropske vrste drveća – Pančićeve omorike", rekao je Ranko Milanović iz NP Tara.
Shutterstock/NP Tara
Tačno pre godinu dana, kada je projekat i odobren od strane švajcarske fondacije „Franklinia“, najvrednija staništa Pančićeve omorike su bila pogođena jakim požarima. U dva navrata krajem 2021. godine projektni tim, na čelu sa ekspertima Milanom Matarugom i Đorđijem Milanovićem, je obišao odabrane sastojine Pančićeve omorike i postavio 7 oglednih ploha.
Možda vas zanima:
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
OVA SRPSKA PLANINA JE NAJLEPŠA U PROLEĆE: Jedan staroslovenski bog je nije slučajno izabrao za svoj dom (FOTO)
Tara je izuzetno posećena zbog povoljnih klimatskih uslova
Možda vas zanima:
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
OVA SRPSKA PLANINA JE NAJLEPŠA U PROLEĆE: Jedan staroslovenski bog je nije slučajno izabrao za svoj dom (FOTO)
Tara je izuzetno posećena zbog povoljnih klimatskih uslova
Možda vas zanima:
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
OVA SRPSKA PLANINA JE NAJLEPŠA U PROLEĆE: Jedan staroslovenski bog je nije slučajno izabrao za svoj dom (FOTO)
Tara je izuzetno posećena zbog povoljnih klimatskih uslova
Postavljeni instrumenti imaju cilj da mere temperaturu i vlažnost zemljišta i vazduha. Pored toga pri svakom terenskom obilasku prebrojano je i opisano stanje vegetacije, stabala i podmlatka na oglednim plohama, a sve sa ciljem dugoročnog praćenja.
"Krajem jula 2022. godine projektni tim je obišao postojeće ogledne plohe, preuzeo prikupljene podatke i postavio dodatne instrumente. Takođe, su postavljene i tri dodatne ogledne plohe u NP „Tara“, jedna na lokalitetu Trenice i dve na lokalitetu Studenac. Time je ukupan broj oglednih ploha zaokružen na deset, od čega je šest u Bosni i Hercegovini i četiri u Republici Srbiji", dodaje Milanović.
Rad na terenu su organizovali voditelji projekta ZZKIPNRS (Ana Ćurić, Dragan Kovačević, Darko Jovanić), uz podršku eksperata (Milan Mataruga, Đorđije Milanović) i Centra za životnu sredinu (Aleksandra-Anja Dragomirović). Terenski rad je realizovan uz podršku partnerskih preduzeća i institucija na čijem terenu se nalaze objekti istraživanja: JPŠ „Šume Republika Srpske“ i JP „Nacionalni park Tara“.
U narednom periodu će se pristupiti obradi prikupljenih podataka te kroz naredne dve godine trajanja projekta nastaviti pratiti i analizirati stanje i raditi na povezivanju upravljača staništa Pančićeve omorike, razmeni znanja i preporuka za dugoročno održivo upravljanje ovom vrednom drvenastom vrstom.
Kako da dođete od Beograda do NP Tara pogledajte na sledećoj mapi:
Izvor: RINA
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Komentari(0)