HUMOR NA PREPOZNATLJIV PIROTSKI NAČIN U tradicionalnoj kulturi ovog kraja, svadba je običaj koji obavezuje učesnike na najsmelije šale (VIDEO)
Šala u pirotskom kraju je za najsmelije i najdarovitije šaljivdžije i pamte je kao posebnu dragocenost
U tradicionalnoj kulturi pirotskog kraja svi rado prihvataju šalu i vesele ljude (šala je od Bóga ostála.) Šalu je Bog za čoveka ostavio. (Men da mi néje sméjat, odávna bi umrlá.). I trude se da im svaka šala bude primerena prilici (Čovék móra da znáje kojé za kudé je i za kadá je.) i čoveku (Nemáj šálu sas budálu. Kogá mlógo ne poznávaš, ne zakáčaj ga mlógo.), a onoga ko izgubi meru u šali, opomenu (Tóva néje za týva.) ili ga oštrije prekore (Kadá bi znal kojé za kudé je, ne bi mlatil ko prázna vodenica.).
Šala ne sme da bude podrugljiva i zla (Ne šegýj se da te ne stigne.) ili bestidna i ponižavajuća za bilo koga od prisutnih (Tája alá ismeši ženéte, pobégoše.). Smeh obnavlja prirodnost u odnosima između ljudi.
Jedan takav primer se desio za obeležavanje zlatne svadbe u Pirotu. Prijatelj ovog starog para se našalio da bi bilo lepo da imaju još dece:
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
U sredinama koje visoko cene i koriste šalu, kakve su Gornji Visok, dolina Jerme i šira okolina Babušnice, gotovo da nema licemerja, lažnih odnosa, lažnih autoriteta i lažnih vrednosti, a nema ni agresivnosti, snishodljivosti, ogovaranja, sebičnosti, straha od nepoznatih osoba i tuđih vrednosti, i nema nesnalaženja među ljudima. Tamo se šale najsmelijih i najdarovitijih šaljivdžija pamte kao posebna dragocenost, brzo se šire i stižu do svakog u čitavom kraju, dok je u ostalim delovima pirotskog kraja sklonost prema šali na širem prostoru manje izražena i zavisi od seoske ili porodične tradicije i ličnih sklonosti.
I paradoks je, a možda i nije, da je sklonost ka šali obrnuto srazmerna sa ugodnim životom, pa je najviše ima tamo gde su muka i patnja česte i izrazitije, i gde se dosetljivost i duh visoko cene. Veseli pristup ljudima, ma kakvi da su, i veseli pristup životu, ma kakav da je, obnavlja duh i snagu, pojačava motivaciju i socijalni imunitet, olakšava međusobno praštanje i usmerava ličnost ka druženju i međusobnom pomaganju, pa oni koji su naklonjeni šali i koji podstiču veselost u svakoj prilici, ređe od ostalih imaju trenutke praznine i beznađa.
BONUS VIDEO:
Izvor: Dragoljub Zlatković, nbpi
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Komentari(0)