HUMOR NA PREPOZNATLJIV PIROTSKI NAČIN U tradicionalnoj kulturi ovog kraja, svadba je običaj koji obavezuje učesnike na najsmelije šale (VIDEO)
Šala u pirotskom kraju je za najsmelije i najdarovitije šaljivdžije i pamte je kao posebnu dragocenost
U tradicionalnoj kulturi pirotskog kraja svi rado prihvataju šalu i vesele ljude (šala je od Bóga ostála.) Šalu je Bog za čoveka ostavio. (Men da mi néje sméjat, odávna bi umrlá.). I trude se da im svaka šala bude primerena prilici (Čovék móra da znáje kojé za kudé je i za kadá je.) i čoveku (Nemáj šálu sas budálu. Kogá mlógo ne poznávaš, ne zakáčaj ga mlógo.), a onoga ko izgubi meru u šali, opomenu (Tóva néje za týva.) ili ga oštrije prekore (Kadá bi znal kojé za kudé je, ne bi mlatil ko prázna vodenica.).
Šala ne sme da bude podrugljiva i zla (Ne šegýj se da te ne stigne.) ili bestidna i ponižavajuća za bilo koga od prisutnih (Tája alá ismeši ženéte, pobégoše.). Smeh obnavlja prirodnost u odnosima između ljudi.
Jedan takav primer se desio za obeležavanje zlatne svadbe u Pirotu. Prijatelj ovog starog para se našalio da bi bilo lepo da imaju još dece:
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
U sredinama koje visoko cene i koriste šalu, kakve su Gornji Visok, dolina Jerme i šira okolina Babušnice, gotovo da nema licemerja, lažnih odnosa, lažnih autoriteta i lažnih vrednosti, a nema ni agresivnosti, snishodljivosti, ogovaranja, sebičnosti, straha od nepoznatih osoba i tuđih vrednosti, i nema nesnalaženja među ljudima. Tamo se šale najsmelijih i najdarovitijih šaljivdžija pamte kao posebna dragocenost, brzo se šire i stižu do svakog u čitavom kraju, dok je u ostalim delovima pirotskog kraja sklonost prema šali na širem prostoru manje izražena i zavisi od seoske ili porodične tradicije i ličnih sklonosti.
I paradoks je, a možda i nije, da je sklonost ka šali obrnuto srazmerna sa ugodnim životom, pa je najviše ima tamo gde su muka i patnja česte i izrazitije, i gde se dosetljivost i duh visoko cene. Veseli pristup ljudima, ma kakvi da su, i veseli pristup životu, ma kakav da je, obnavlja duh i snagu, pojačava motivaciju i socijalni imunitet, olakšava međusobno praštanje i usmerava ličnost ka druženju i međusobnom pomaganju, pa oni koji su naklonjeni šali i koji podstiču veselost u svakoj prilici, ređe od ostalih imaju trenutke praznine i beznađa.
BONUS VIDEO:
Izvor: Dragoljub Zlatković, nbpi
Baka Jela (78) živi sama u planini bez struje i vode: Jedem kad imam, niko mi ne dolazi, sa mačkom pričam
Baka Jela Đurđević (78) živi sama u crcu planine Bobija, u selu Gornja Orovica, u kući bez struje i vode.
KAKO JE NASTAO NAJPOZNATIJI BEOGRADSKI TRG: Njegovo ime KRIJE PRIČU
Trg Terazije obuhvata područje od Sremske ulice do Ulice kralja Milana.
Ovo su 4 jednostavna testa koja otkrivaju da li je med pravi ili lažan – treći je najpouzdaniji
Na tržištu se sve češće pojavljuje med koji sa pčelama ima vrlo malo veze.
Nekada jezero i močavara, a sad je kružni tok koji je konstantno zakrčen! Misterija u srcu BG će vas zaprepastiti
Iako je poznato da je stari Beograd bio ispresecan potocima i izvorima, podatak o postojanju Slavijskog jezera mnoge je iznenadio, naročito mlađe Beograđane koji na tom mestu svakodnevno prolaze ili stoje u dugačkim kolonama tokom špica.
Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Komentari(0)