NAJSTARIJI STANOVNIK BEOGRADA Dva veka je svedok razvoja srpske prestonice
Spomenik prirode Hrast na Cvetnom trgu predstavlja zaštićeno prirodno dobro. Nalazi se u Njegoševoj ulici u opštini Vračar i najstariji je botanički Spomenik prirode u Beogradu.

Hrast lužnjak je visok 25 metara, obim stabla je 4, dok je obim krošnje 19 metara. Izdvaja se u urbanom tkivu kao zeleni akcenat koji zauzima površinu od 2,83 ara. Drvo ima izuzetan značaj kao spomenik kulture i predstavlja hortikulturnu baštinu Beograda, a njegova vrednost je u tome što je najstarije zaštićeno stablo, koje je razvilo impresivne dimenzije.
Radi zdravlja drveta, održavaju se manje intervencije poput povezivanja, uklanjanja suvih i prelomljenih grana, sanacije na deblu i granama i prihrana preko korena mineralnim đubretom. Ispred stabla nalazi se dvojezična tabla na kojoj se nalaze najbitniji podaci o stablu, njegova startost, dimenzije, poreklo i biološke osobine.
Hrast je prvi put zaštićen 1980. godine a zatim i u postupku revizije 2001. godine, kao predstavnik vrste hrasta lužnjaka i jedan od retkih primera nekadašnjih hrastovo-jasenovih šuma na ovim prostora. Velike primarne grane stabla su dvehiljaditih godina povezane i stabilizovane metalnim sajlama, kako bi se zaštitile od preloma.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
Možda vas zanima:
MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.

Ako uradite ovu jednu stvar, račun za struju će vam se prepoloviti: Lako je, a Srbi za to nemaju pojma
Trikovi za smanjenje troškova energije

Hteli su da bude novi Draža, a onda je upao u zamku ustaša! Ko je Pavle Đurišić čiji je spomenik zabranjen u Crnoj Gori: Četničkog vojvodu živog spalili
Pavle Đurišić je kao oficir vojske Kraljevine Jugoslavije i istaknuti četnički komandant tokom II svetskog rata igrao značajnu ulogu u nizu vojnih i političkih događaja koji su oblikovali tok rata u Crnoj Gori, Raškoj oblasti i šire. Njegovo delovanje je i danas predmet podeljenih mišljenja u istoriografiji.

OVAJ SRBIN JE IZAZVAO RAT U KOJEM JE POGINULO 18 MILIONA LJUDI I U KRVI SRUŠIO SRPSKU DINASTIJU: Pre 100 godina, STRELJALI SU GA SRBI, a rehabilitovao ga je TITO!
U vreme vladavine kralja Aleksandra Obrenovića, zbog lošeg stanja u zemlji, smislio je i organizovao oficirski puč kraljevskog para Obrenović

ON JE BIO NAJVEĆI SRPSKI ŠPIJUN! Zaboravite Mustafu Golubića, MASON Božin ucenjivao je KRALJA, TITA i STALJINA
On je bio pravi srpski junak...

Evo kog je tačno porekla Nikola Tesla: I Srbi i Hrvati su zbog ovoga u šoku, gledajte samo istinu
Da li je Nikola Tesla Srbin?
Komentari(0)