MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.
Krajem 19. veka uz zalaganje Vračaraca ovde je izgrađen manji park. Međutim, tek 1884. godine kada je osnovano Društvo za ulepšavanje Vračara trg je počeo planski da se gradi. U sledećih dvadeset pet godina ovo Društvo će dosta uraditi na razvoju trga i njegove okoline. Tada je otvorena apoteka M. Protića preko puta Oficirskog doma, stalna filijala pošte u ulici kralja Milana i urađeno je kaldrmisanje ulica i zasađivanje ukrasnog rastinja.
Najveći rezultat je bio podizanje pijačne zgrade. Time je ovaj deo grada dobio svoju pijacu i nije moralo da se ide do pijace na Zelenom vencu i varoške Velike pijace. Otvaranje pijace je dobrinelo bržem razvoju ovog dela Beograda, zbog čega je 1886. godine otvorena fijakerska stanica sa deset fijakerista. Po projektu Grgura Milenkovića 1889. godine napravljena je nova i funkcionalnija pijačna zgrada. U poslednjoj deceniji 19. veka pijaca je podeljena zidano-gvozdenom ogradom i površina od ulice kralja Milana je kaldrmisana. Cvetni trg je bio hronološka prethodnica što se tiče tematike uređenja pijačnih prostora.
Cvetni trg je u periodu pre Drugog svetskog rata bio formiran uz pomoć niza zgrada kojim se Vračar mogao pohvaliti. Zbog toga, čak ni posle Drugog svetskog rata nije bilo hrabrosti da se u tom smislu započne neki ozbiljniji arhitektonski projekat. Godine 1958. po projektu Slobodana Janića je preuređena i dograđena stara pijačna zgrada. Tada je otvorena prodavnica „Cvetni trg“.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
To je bio prvi primer samoposluge u Beogradu i po veličini je bila najveća radnja tog tipa u Beogradu, a po vremenu otvaranja druga u Jugoslaviji, odmah posle zagrebačke samoposluge u Ivancu.
Na Cvetnom trgu je 2. marta 2016. otkriven spomenik Borislavu Pekiću.
Printscreen
Ovaj trik morate znati: Evo kako da vam pire krompir bude kao u restoranu, pogledajte u čemu je tajna
Verovatno ste se pitali zašto vaš domaći pokušaj često završi kao lepljiva, gusta masa, dok je u restoranu prilog lak kao pero.
Ruske domaćice ovako čuvaju zimnicu: Metoda koju su krile generacijama, provereno radi!
Jednostavan trik ruskih domaćica sprečava buđ, oksidaciju i kvarenje zimnice čak i bez podruma. Probajte već danas
Ovu čestu GREŠKU ljudi prave kada donose ŠTENE u kuću, a može izazvati veliku UZNEMIRENOST
Dovođenje šteneta u kuću može biti uzbudljivo vreme za porodicu, ali postoji jedna česta greška koju mnogi ljudi prave.
Tito bez Milke nije leteo, bila je njegova lična stjuardesa, ali i žena koja je čuvala tajne: "Stajala sam iznad Jovanke kad su je isekli nožem u avionu"
Jovanka Broz, prva dama SFRJ, provela je decenije u relativnom siromaštvu, a stjuardesa Milka Jakulić otkriva dirljive trenutke iz njenog života.
Komentari(0)