MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.
Krajem 19. veka uz zalaganje Vračaraca ovde je izgrađen manji park. Međutim, tek 1884. godine kada je osnovano Društvo za ulepšavanje Vračara trg je počeo planski da se gradi. U sledećih dvadeset pet godina ovo Društvo će dosta uraditi na razvoju trga i njegove okoline. Tada je otvorena apoteka M. Protića preko puta Oficirskog doma, stalna filijala pošte u ulici kralja Milana i urađeno je kaldrmisanje ulica i zasađivanje ukrasnog rastinja.
Najveći rezultat je bio podizanje pijačne zgrade. Time je ovaj deo grada dobio svoju pijacu i nije moralo da se ide do pijace na Zelenom vencu i varoške Velike pijace. Otvaranje pijace je dobrinelo bržem razvoju ovog dela Beograda, zbog čega je 1886. godine otvorena fijakerska stanica sa deset fijakerista. Po projektu Grgura Milenkovića 1889. godine napravljena je nova i funkcionalnija pijačna zgrada. U poslednjoj deceniji 19. veka pijaca je podeljena zidano-gvozdenom ogradom i površina od ulice kralja Milana je kaldrmisana. Cvetni trg je bio hronološka prethodnica što se tiče tematike uređenja pijačnih prostora.
Cvetni trg je u periodu pre Drugog svetskog rata bio formiran uz pomoć niza zgrada kojim se Vračar mogao pohvaliti. Zbog toga, čak ni posle Drugog svetskog rata nije bilo hrabrosti da se u tom smislu započne neki ozbiljniji arhitektonski projekat. Godine 1958. po projektu Slobodana Janića je preuređena i dograđena stara pijačna zgrada. Tada je otvorena prodavnica „Cvetni trg“.
Možda vas zanima:

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.

JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.

JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:

DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.

JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
To je bio prvi primer samoposluge u Beogradu i po veličini je bila najveća radnja tog tipa u Beogradu, a po vremenu otvaranja druga u Jugoslaviji, odmah posle zagrebačke samoposluge u Ivancu.
Na Cvetnom trgu je 2. marta 2016. otkriven spomenik Borislavu Pekiću.
Printscreen

BORIO SE JUNAČKI ZA SRBIJU, A ZAVRŠIO KAO NAJGORI NEPRIJATELJ: Tužan kraj najmlađeg srpskog vojvode! (FOTO)
Od skromnih početaka iz okrilja tipične seljačke porodice sredinom 19. veka, do puta u Beograd, Vojne akademije i učešća u čak šest ratova dospeo je među najveće vojskovođe našeg naroda

Nijedan sin me nije zvao na svadbu: Majka im mozak isprala, zgadila bi im se kad bi znali s kim je bila i šta je radila
Adil je imao težak život, ali mu najveći bol zadaju sinovi koji ga ni na svadbu nisu zvali

DŽEJU PISAO PESME, PRETUKAO ARKANA, DIVILI MU SE I NAJŽEŠĆI MOMCI: Legendarni Dorćolac stradao je jezivom smrću!(FOTO)
Džambina sudbina toliko je jeziva da ju je teško i prepričati...

Evo ko nikako ne sme da se pričesti na Ostrogu pred moštima Svetog Vasilija: Vladika Jovan otkrio zbog čega je određenim ljudima to zabranjeno u ovoj svetinji
U svojoj bedeci nekadašnji iguman manastira Ostrog, umirovljeni vladika Jovan, istakao je da ljudi bez milosti, koji ne praštaju, ne bi trebalo ni da poste, jer je u tom slučaju sve - prazno.

NIKOLA TESLA JE VEROVAO DA JE OVAJ SVETAC NJEGOV ZAŠTITNIK: Zbog njega su Amerikanci znali ZA SRBE I KRSNU SLAVU
Jedan američki inženjer i pisac, Leland I. Anderson, dugo se bavio likom i delom našeg Nikole Tesle, te je i 1979. g. napisao i Teslinu biografiju. U njoj otkriva mnoštvo zanimljivih podataka iz privatnog života našeg velikog naučnika, kao i to koga je Tesla poštovao kao svog sveca zaštitnika.
Komentari(0)