MEĐU NAJPOZNATIJIM BEOGRADSKIM TRGOVIMA Kako je jedan deo naše prestonice dobio ime po cveću
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.
Krajem 19. veka uz zalaganje Vračaraca ovde je izgrađen manji park. Međutim, tek 1884. godine kada je osnovano Društvo za ulepšavanje Vračara trg je počeo planski da se gradi. U sledećih dvadeset pet godina ovo Društvo će dosta uraditi na razvoju trga i njegove okoline. Tada je otvorena apoteka M. Protića preko puta Oficirskog doma, stalna filijala pošte u ulici kralja Milana i urađeno je kaldrmisanje ulica i zasađivanje ukrasnog rastinja.
Najveći rezultat je bio podizanje pijačne zgrade. Time je ovaj deo grada dobio svoju pijacu i nije moralo da se ide do pijace na Zelenom vencu i varoške Velike pijace. Otvaranje pijace je dobrinelo bržem razvoju ovog dela Beograda, zbog čega je 1886. godine otvorena fijakerska stanica sa deset fijakerista. Po projektu Grgura Milenkovića 1889. godine napravljena je nova i funkcionalnija pijačna zgrada. U poslednjoj deceniji 19. veka pijaca je podeljena zidano-gvozdenom ogradom i površina od ulice kralja Milana je kaldrmisana. Cvetni trg je bio hronološka prethodnica što se tiče tematike uređenja pijačnih prostora.
Cvetni trg je u periodu pre Drugog svetskog rata bio formiran uz pomoć niza zgrada kojim se Vračar mogao pohvaliti. Zbog toga, čak ni posle Drugog svetskog rata nije bilo hrabrosti da se u tom smislu započne neki ozbiljniji arhitektonski projekat. Godine 1958. po projektu Slobodana Janića je preuređena i dograđena stara pijačna zgrada. Tada je otvorena prodavnica „Cvetni trg“.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
To je bio prvi primer samoposluge u Beogradu i po veličini je bila najveća radnja tog tipa u Beogradu, a po vremenu otvaranja druga u Jugoslaviji, odmah posle zagrebačke samoposluge u Ivancu.
Na Cvetnom trgu je 2. marta 2016. otkriven spomenik Borislavu Pekiću.
ŽRTVA NEMILOSRDNOG NASILNIKA Rosa je stradala braneći čast, ako ste prošli Siminom ulicom, videli ste spomen obeležje, ovo je priča o njoj
Mirosanda Satarić, 1968. godine, na uglu ulica Simine i Višnjićeve u Beogradu, ubijena je od strane policajca Milorada Golubovića. Tragično je stradala dok je šetala za ruku svoju šestogodišnju ćerku. Razlog za ovu tragediju bio je što je Mirosanda rekla “ne” navalentnom nasilniku. Policajac Milorad Golubović je presudio Mirosandi revolverom.
TITOVA ZBIRKA POKLONA Neki predmeti su stari više HILJADA GODINA i NEPROCENJIVE su vrednosti!
Najveća zbirka Titovih poklona nalazi se u Muzeju istorije Jugoslavije. Mnogi pokloni koje je dobio, tokom godina su završili u drugim republikama bivše Jugoslavije, kao i u rukama kolekcionara. Za vreme svog mandata, Josip Broz Tito primio je desetine hiljada poklona. Ovi pokloni dolazili su od raznih ljudi, uključujući najveće svetske državnike.
VAŽNO Jednu stvar NIKAKO NE SMETE DA RADITE, evo kako pravilno čuvati voće i povrće u frižideru
Kada je u pitanju čuvanje voća u frižideru, postoje nekoliko važnih pravila koja će vam pomoći da produžite svežinu voća i izbegnete truljenje.
BIO JE NAJBOLJI SPORTISTA SRBIJE, OMILJEN U SVETU, POZNATIJI OD TITA: Neverovatan život našeg genijalca! (FOTO, VIDEO)
Svetozar Gligorić Gliga bio je naš najpoznatiji sportista decenijama. Šahista, pristojan, fin… govorio je 10 jezika, a opet bio ćutljiv i povučen. Zvali su ga u goste najveći naučnici, sportisti, državnici, umetnici… svi koji su nešto značili širom planete. Danas, svetska nagrada za fer-plej nosi njegovo ime!
10 NEVEROVATNIH ČINJENICA O SRBIJI KOJE SIGURNO NISTE ZNALI: Prvi zapisi o vampirima nastali su upravo ovde!
Svoju zemlju, kojom nazivamo onu gde smo rođeni i gde smo odrasli, uvek volimo najviše.
Komentari(0)