GRAD U DOLINI NEMANJIĆA Kako je Karanovac postao Kraljevo
Najstarije poznato ime naselja, za koje postoji pisani izvor, je Rudo Polje.
Pod tim imenom se pominje 1476. u turskom katastarskom popisu Smederevskog sandžaka. Nakon dolaska Turaka na prostore današnjeg Kraljeva i okoline osvajači su jednostavno preveli ime na turski jezik, što glasi Karan Ovasi.
Narod je to pojednostavljeno izgovarao Karanovac. Isti naziv zabeležen je i u popisu iz 1528, a zatim se javljala dvojnost naziva, te se 1576. u različitim izvorima navodi kao Rudo Polje ili kao Karanovac. Na molbu meštana Karanovca, nakon krunisanja Milana Obrenovića za kralja u manastiru Žiči, ime grada.
Ukazom je promenjeno u Kraljevo 19. aprila 1882. Naziv se zadržao do posle Drugog svetskog rata, a 6. jula 1949. preimenovano je u Rankovićevo, po Aleksandru Rankoviću i taj naziv nosilo je do 8. januara 1955. godine, kada je vraćeno ime Kraljevo.

TAMARA ZBOG LJUBAVI IZ KIJEVA DOŠLA U SRPSKU CRNJU: Uči decu da plešu, a meštani su hteli da PRODAJU NJIVE da je pošalju u Holivud
Tamara Kudakova Basta je profesorica ruskog jezika, pedagoška savetnica i učiteljica plesa, a od 1991. godine živi u Srpskoj Crnji. Zbog ljubavi je došla iz Kijeva u malo pogranično selo koje je od Zrenjanina udaljeno nešto više od pedeset kilometara.

MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.

SANJA I ĐORĐE IZABRALI SELO UMESTO BEOGRADA: Mladi bračni parovi za kupovinu stare kuće mogu da dobiju i 10.000 evra
Na kapiji porodične kuće u pograničnom selu Vojvoda Stepa četvoročlana porodica Kalanj, kuća i dvorište su lepo uređeni a deca uživaju u seoskoj idili.

Zašto su naši preci verovali u moć kantariona
Na sunčanim obroncima, livadama i pored puteva širom Srbije raste kantarion – biljka sitnih žutih cvetova koja je vekovima smatrana čudotvornom. U narodnoj medicini koristila se i za lečenje rana i opekotina, i za tugu i nemir duše.

„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Komentari(0)