VREDI PRAVO BOGATSTVO Ako imate ovu novčanicu od 10 dinara, zaradićete oko 8000 evra
Ova novčanica je vredna zbog toga što je retka. Veliki deo tih novčanica povučene su iz upotrebe.

Sa 10 dinara u džepu u Srbiji ne može da se kupi ni žvaka, ali postoji deset dinara koje vrede mnogo više. Naime, radi se o novčanici iz 1885.
Naime, kako tvrde kolekcionari, za nju u Srbiji danas možete da dobijete od 3.000 do 8.000 evra. Ova novčanica je vredna zbog toga što je retka. Veliki deo tih novčanica povučene su iz upotrebe, a deo njih je izgubljen pa su upravo iz tog razloga “pravo malo bogatstvo“.
Možda vas zanima:

ISTORIJA SRPSKOG KOVANOG NOVCA Koliko je stara najstarija kovanica i ko ju je pustio u promet?
Sa jedne strane ovih novčića nalazio se Arhanđel Mihailo.

IZUZETNO VREDNA NOVČANICA Jedan od najređih apoena a vredi pravo bogatstvo
Ova novčanica je vredna zbog toga što je retka. Veliki deo tih novčanica povučene su iz upotrebe
Možda vas zanima:

ISTORIJA SRPSKOG KOVANOG NOVCA Koliko je stara najstarija kovanica i ko ju je pustio u promet?
Sa jedne strane ovih novčića nalazio se Arhanđel Mihailo.

IZUZETNO VREDNA NOVČANICA Jedan od najređih apoena a vredi pravo bogatstvo
Ova novčanica je vredna zbog toga što je retka. Veliki deo tih novčanica povučene su iz upotrebe
Možda vas zanima:

ISTORIJA SRPSKOG KOVANOG NOVCA Koliko je stara najstarija kovanica i ko ju je pustio u promet?
Sa jedne strane ovih novčića nalazio se Arhanđel Mihailo.

IZUZETNO VREDNA NOVČANICA Jedan od najređih apoena a vredi pravo bogatstvo
Ova novčanica je vredna zbog toga što je retka. Veliki deo tih novčanica povučene su iz upotrebe
Hartija ove novčanice je bela, sa vodotiskom oznake vrednosti (“DESET DINARA“ – ćirilicom). U literaturi se navodi da je hartija prevučena žutom mrežicom, a tehnolozi objašnjavaju da je u pitanju impregnacija hartije.
Boja crteža je “berlinsko“ plava. Crtež za ovu novčanicu (u stvari za neemitovanu novčanicu od 10 dinara državnog izdanja iz 1876. godine) izradio je, po mišljenju prof. dr Nenada Simića, poznati srpski slikar Đorđe Krstić (1851-1907).
Graver za novčanicu od 10 dinara iz 1876. godine bio je L. Dumont iz Pariza, a nije poznato ko je izvršio prepravke klišea za ovu novčanicu iz 1885. godine. Veličina novčanice je 131 x 96 mm. Na licu banknote su crteži i tekstovi. Glavni tekst se nalazi na sredini lica.
Crteži su: u sredini gornjeg dela je crtež poprsja kralja Milana Obrenovića (knjaz srpski 1868-1882., kralj Srbije 1882-1889); u sredini donjeg dela je grb Kraljevine Srbije; sa leve strane je crtež žene u narodnoj nošnji, sa snopom žita i srpom; sa desne strane je crtež srpskog vojnika onog vremena sa puškom.
Ispod ženske figure je ovalni okvir, u kome je tekst “Zakon od 23. Septembra 1885.“ (što će reći Zakon o izmeni i dopuni Zakona o Narodnoj banci od 6. januara 1883. godine), a ispod crteža vojnika je takođe ovalni okvir u kome je tekst “§ 145 kr. zak. falsifikovanje banknota kazni se robijom“. Ispod grba je uokvirena cifra “10″.
Strast sakupljanja starog novca u Srbiji nije ni približno retka kao skupocene novčanice. Ovim hobijem se bavi par desetina hiljada ljudi, a za najvrednijim primercima vlada prava pomama. Ovaj hobi naziva se i numizmatika, a u Srbiji postoji najmanje tridesetak numizmatičarskih udruženja i čak 10.000 hiljada slobodnih kolekcionara.

Zaboravite na uporno čupanje korova: Pospite samo 1 sastojak po njemu i biće trajno uništen
Jedan sastojak iz kuhinje je najbolje rešenje za korov u dvorištu

ZAŠTO PATRIJARH PAVLE NIKADA NIJE NI VENČAVAO, NI SAHRANJIVAO? Isto je činio i patrijarh German, a ovo je razlog
Patrijarh srpski Pavle odbijao je da venčava i sahranjuje čak i najviše državne zvaničnike. Isto se ponašao i patrijarh German, koji je odbijao da venčava čak i prijatelje

NISU SVE ISTE: Važno je odakle pijete vodu
Nisu sve vode iste, a klinički dijetetičar otkriva koju bi trebalo da izbegavate.

DOK SU DRUGI NARODI JELI PRSTIMA, SRBIMA JE VINO CEVIMA TEKLO DO DVOROVA: Naš najstariji vinovod datira iz vremena ovog vladara
Krajem 2022. godine u medijima je isplivao podatak koji je decenijama već poznat stručnoj javnosti, ali se nažalost o tome uvek malo govorilo, a još manje istraživalo.

U Beogradu prodaju za čak 500 dinara, pune tezge ove biljke! Domaćice misle da je korov pa čupaju i bace, ali...
Ova nežna, ali izuzetno otporna biljka, poreklom iz Azije, dugo je bila potcenjena
Komentari(0)