Prizor iz bajke u podnožju planine Golije: Lučni kameni most hrabro odoleva zubu vremena
U selu Kumanica, na samo petnaest kilometara od Ivanjice, preko reke Moravice već nekoliko vekova netaknut stoji stari kameni most koji se još od davnina zove rimskim, iako je građen za vreme Turaka u 15. veku.
Teško je zaključiti ko su bili vredni neimari koji su ovu građevinu podigli nad planinskom rečicom, ali sudeći po tehnici mogao bi biti delo graditelja koji su pravili mostove u Prizrenu.
"Most je autentičan i opstaje šest vekova, za svo to vreme oštećenja na njemu nisu bila velika. Vešto je izgrađen i pripada tipu lepših turskih mostova, a sličan ovakav može se videti još samo jedan u Srbiji i to preko reke Uvac, kod Ljubovije. Nazvan je Rimski most jer je izgrađen na temeljima antičke građevine. Bio je strateški izuzetno važan jer su preko njega prelazili karavani ka tadašnjem Carigradu a služio je i lokalnom stanovništvu“, izjavio je za RINU, Miloje Ostojić iz TO Ivanjica.
Foto: Rina/Lučni kameni most na reci Moravici izgrađen pre više od šest vekova
Okružen zelenilom Rimski most na Moravici stvara veličnastven pejzaž i izuzetan je turistički potencijal ovog kraja. Brojni su putnici namernici došli do ovog mesta, samo da bi videli vešto izgrađenu građevinu koja pleni svojom lepotom. Nalazi se na ulazu u Park prirode Golija i jedan je od tri najstarija objekta koji su podignuti na teritoriji opštine Ivanjica.
Možda vas zanima:
RIMSKI MOST Jedan od četiri preostala, prava je ATRAKCIJA za turiste i ljubitelje prirode, evo koju REKU krasi
U Srbiji su očuvana su samo četiri rimska mosta. Jedan koji je odoleo zubu vremena nalazi se u prelepoj prirodi na reci Ljuboviđi kod Ljubovije.
MESTO GDE SE IZRAZ: "HODATI K'O PO JAJIMA", MISLI BUKVALNO Ko je podigao misteriozni kameni “Rimski most” u Kumanici pod Golijom, i dalje ostaje misterija
Spada među lepše mostove turskog stila, a iako nema nikakve veze sa Rimljanima, za njegovo ime vezuje se predanje da je izgrađen na temeljima nekadašnje antičke građevine.
Možda vas zanima:
RIMSKI MOST Jedan od četiri preostala, prava je ATRAKCIJA za turiste i ljubitelje prirode, evo koju REKU krasi
U Srbiji su očuvana su samo četiri rimska mosta. Jedan koji je odoleo zubu vremena nalazi se u prelepoj prirodi na reci Ljuboviđi kod Ljubovije.
MESTO GDE SE IZRAZ: "HODATI K'O PO JAJIMA", MISLI BUKVALNO Ko je podigao misteriozni kameni “Rimski most” u Kumanici pod Golijom, i dalje ostaje misterija
Spada među lepše mostove turskog stila, a iako nema nikakve veze sa Rimljanima, za njegovo ime vezuje se predanje da je izgrađen na temeljima nekadašnje antičke građevine.
Možda vas zanima:
RIMSKI MOST Jedan od četiri preostala, prava je ATRAKCIJA za turiste i ljubitelje prirode, evo koju REKU krasi
U Srbiji su očuvana su samo četiri rimska mosta. Jedan koji je odoleo zubu vremena nalazi se u prelepoj prirodi na reci Ljuboviđi kod Ljubovije.
MESTO GDE SE IZRAZ: "HODATI K'O PO JAJIMA", MISLI BUKVALNO Ko je podigao misteriozni kameni “Rimski most” u Kumanici pod Golijom, i dalje ostaje misterija
Spada među lepše mostove turskog stila, a iako nema nikakve veze sa Rimljanima, za njegovo ime vezuje se predanje da je izgrađen na temeljima nekadašnje antičke građevine.
"Širina mosta je 2,40 metra, a ukupna dužina mosta sa stubovima je oko 14m, veličina lučnog otvora je 6,72m, a visina oko četiri. Ozidan je od lomljenog kamena i od krupnih pločastih komada škriljaste stene koje u velikim količinama ima na obalama Moravice. Zbog različitih materijala, pretpostavlja se da je most pravljen u više perioda, a prema legendi koja kruži kao vezivni materijal iskorišćeno je 30.000 jaja, mada to nije potvrđeno“, kaže Ostojić.
Nakon što je nekada bio jedina veza za Sandžak, stari kameni most na Moravici danas je turistička atrakcija i koriste ga samo pešaci. Od njega se račvaju brojni putevi koji vode u podgolijska sela, u kojima žive vredni poljoprivrednici. Restauraciju ovog mosta osamdesetih godina prošlog veka izvršio je Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva, mada male intervencije na ovoj istorijskoj građevini ne bi bile ni sada na odmet.
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
Komentari(0)