RASKOŠNE VILE I DRVOREDI U SAVINOM SELU Dobilo je na Sajmu u Barseloni 1936. nagradu kao najlepše uređeno selo Evrope

Izvor: vikipedija

17:00

Turizam 0

Savino Selo (Torža) je naselje u opštini Vrbas, u Južnobačkom okrugu, u Srbiji.

RASKOŠNE VILE I DRVOREDI U SAVINOM SELU Dobilo je na Sajmu u Barseloni 1936. nagradu kao najlepše uređeno selo Evrope
Printscreen/Instagram

Nosi naziv u znak sećanja na narodnog heroja Savu Kovačevića (1909—1943), komandanta Treće udarne divizije koji je stradao tokom bitke na Sutjesci. Ovde se nalazi Vila u Savinom Selu.

Naselje Torža (današnje Savino Selo) je prvi put pominje za vreme Bačke županije 1416. godine.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Torža se formirala za potrebe utvrđivanja austrijskog uticaja u ovim krajevima i to kolonizacijom Nemaca. Osnivači Torže prispeli su u Bačku 1783. godine, ali su morali biti razmešteni po "zimovnicima", odnosno u obližnjim naseljima: Odžaci, Despotovo, Bački Petrovac, Kula i Kucura.

Istoričar Torže, Peter Vak, nije ostavio precizne podatke o matičnim područjima i naseljima iz kojih su se doselili Nemci, već je samo naveo Rajnsku oblast u širem smislu. Međutim, on je tačno označio pravac i dužinu putovanja migranata, a uz to je do precizno naveo sve obaveze prihvatnih vlasti i olakšice koje im je država pružala.

 

 

Iseljenici su polazili za Toržu iz Manhajma, i to u nekoliko grupa, držeći se gotovo istog puta kao i osnivači ostalih nemačkih sela u Bačkoj. Od Regenzburga do Apatina Nemci su putovali uglavnom brodovima. Usput su se morali prijavljivati nadležnim administrativnim ustanovama radi verifikovanja putnih isprava i dodele novčanih sredstava za podmirenje putnih troškova. Tako su se u Beču prijavili mađarskoj dvorskoj kancelariji, gde su ubeleženi najvažniji podaci i gde je svakoj porodici dodeljeno po dve forinte na ime putnih troškova. Potom su se u Budimpešti prijavili kraljevskoj komori, gde im je dodeljena još po jedna forinta po porodici.

 

 

Po naređenju kraljevske komore, Nemci predviđeni za naseljavanje u Bačkoj morali su da nastave put ka Somboru, i da se nakon sakupljanja prijave specijalnoj kancelariji za naseljavanje, uspostavljenoj radi prihvatanja doseljenika, staranja oko izgradnja kuća za njih, izbora i razmeravanja atara, podele zemlje i organizacije obrade. U Somboru su migranti po treći put bili podvrgnuti birokratsko-administrativnom postupku: sve porodice su još jednom popisane, svakoj je uručeno pismeno rešenje o naseljavanju sa tačno naznačenim mestom, ulicom, brojem kuće i brojem članova.

 

 

Proslavljena je tu 26. avgusta 1934. godine 150-godišnjica Torže. Doseljeni su tu u 18. veku Nemci iz Pfalca u Nemačkoj. Selo je planski građeno od maja 1784. godine, tako da je u prvom periodu brojalo 223 domaćinstva. Nemci su podigli reformatorsku (ostaci sačuvani do danas) i prvu evangelističku crkvu u tadašnjoj Ugarskoj (porušena posle Drugog svetskog rata). U martu 1937. oluja je srušila fabriku kudelje.

Savino Selo je tipično plansko, vojvođansko selo, sa pravougaono postavljenom regulacijom ulica. Regulaciona širina ulica je od 25 do 48 m, a dužina oko 1,5 km.

Kako doći do Savinog sela, pogledajte na sledećoj mapi:

 

 

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

banja rusanda

Lekovitim blatom u ovoj banji bili opčinjeni i bečki stručnjaci! Ako želite da iskusite blagoredi Banje Rusande, izdvojte 16 evra za noć!

Turizam

17:00

1 septembar, 2025

Panonsko more je ostavilo neprocenjivo prirodno bogatstvo oličeno u tlu jezera Rusanda u Banatu. Peloid koji se prikuplja odatle se smatra jedinim od najlekovitijih u Srbiji. Zbog toga je Banja Rusanda, pozicionirala nadomak istoimenog jezera, popularna još od davnina, a njen značaj su prepoznali još bečki stručnjaci. Danas je posećuju brojni turisti, ali i ljudi koji tragaju za adekvatnom terapijom. Noćenje za dvoje ovde košta već od 16 evra.

risovača

Pećina Risovača: Tragovi ljudi i životinja iz ledenog doba

Turizam

14:00

1 septembar, 2025

U Risovači su ljudi živeli pre oko 40.000 godina. Tu su pronađeni alati od kamena i kosti, ali i kosti pećinskog medveda, mamuta i drugih životinja iz ledenog doba. Danas je pećina pretvorena u muzej koji posetioce vodi u najdavniju prošlost.

Komentari(0)

Loading