NAJVEĆI RIMSKI GRAD U PANONIJI U potrazi za blagom, ovaj pašnjak je postao meta divljih arheologa (FOTO/VIDEO)
Basijana je bila najveći rimski grad, tadašnje rimske provincije Panonija, u današnjem Sremu posle Sirmijuma, a njeni ostaci, koji se prostiru na 28 hektara, su pronađeni na lokalitetu Grad, nedaleko od Donjih Petrovaca kod Rume.
U njegovoj blizini, kod sela Dobrinaca na lokalitetu Solnik, pronađeni su ostaci rimskog vojnog logora (CAPVT BASSIANENSE) sa bedemima, kućama i grobovima. Sam lokalitet se danas nalazi pod zaštitom države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja, ali se i pored toga često nalazi na udaru divljih arheologa koji ga prekopavaju u potrazi za bogatim plenom.
vikipedija
Basijana je osnovana u I veku, na glavnom putu Sirmijum — Taurunum, na prostoru koji su naseljavala panonska plemena Amantini i Skordisci, a 124. godine na osnovu ukaza Hadrijana tokom njegovog boravka u Panoniji je dobila status municipijuma (do tada je bila autonomni civitas).
Ne zna se sa sigurnošću kada joj je dodeljen status kolonije sa kojim se prvi put pominje 214. godine. Basijana je velikim delom uništena invazijom Huna 454. godine i kasnije Gota, ali nije uništeno svedočanstvo o značaju ovog grada. Vizantijski gramatičar Herakle u svojim spisima navodi Basijanu kao sedište episkopije.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Arheološka istraživanja na lokalitetu su vršena 1882. i 1935. godine kada ih je radio Arheološki muzej iz Zagreba, a nastavljaju se 1935. godine koje je vodilo Istorijsko društvo iz Novog Sada. Tom prilikom otkrivene su tri zgrade od kamena i opeke, sa sistemom za zagrevanje prostorija - hipokaust, podnim mozaicima i zidnim freskama, kao i kanalizacionom mrežom.
vikipedija
Tokom daljih istraživanja otkriveno je mnogo kamenih nadgrobnih spomenika, žrtvenika, posuda od stakla, skulpture, kao i više od 300 novčića.
Nakon iskopavanja urađeni su avionski snimci na osnovu kojih je urađen urbanistički plan i utvrđeno je da je grad imao izgled nepravilnog petougla, dimenzija 550m, sa 350m. Grad je bio opasan bedemima sa kulama kvadratne osnove. Grad je imao pravilan raspored ulica, a na kraju glavnih ulica (cardo i decumanus) nalazile su se kapije. Postojale su četvrti sa kompleksima građevina javnog karaktera, kao i stambeni deo u čijem sastavu su se nalazile i radionice za snabdevanje grada.
Iz istorijskih izvora se zna da su u gradu postojale tekstilne radionice (gynaecium Bassianense) koje su se najverovatnije bavile izradom vunenih proizvoda. U Basijani je bila smeštena konjička jedinica Krila Panonije. Iz grada se do naselja prilazilo preko mostova, a vojni logor se nalazio pored sela Dobrinci, tri kilometra od Basijane, na lokalitetu Solnok.
vikipedija
Najznačajniji pronalazak je rimski prsten sa teritorije municipijuma Basijana koji datira iz III ili IV veka, a značajan je u toliko što njegova poruka do tada nije poznata među natpisima na nakitima i to ga čini jedinstvenim. Reč je o ženskom nakitu od bronze, sa latinskim natpisom koji glasi Veni – Amica (dođi prijateljice). Stručnjaci smatraju da je reč o vereničkom nakitu – slične poruke mogle su se samo naći na luksuznoj rimskoj keramici, u stihovima, čak u „Pesmi nad pesmama“, ali ne i na nakitu.
Među rimskom aristokratijom u periodu ranog carstva bili su omiljeni stihovi pesnika ljubavne poezije, posebno Ovidija, i bile su ljubavnog i erotskog karaktera. Car Avgust, koji je vladao u to vreme, bio je mišljenja da su podrivale moral rimskog društva. Neki izvori tvrde da je i sam Ovidije bio proteran iz Rima zbog takvih stihova.
Od te 1935. godine, zbog nedostatka finansijskih sredstava na Basijani nisu rađena nikakva iskopavanja ili istraživanja.
Kako doći od Beograda do Basijane pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
PROKLETSTVO TAKOVSKOG HRASTA: Obrenovići bili veoma sujeverni? Za ovo drvo se veruje da je predvidelo sve nesreće dinastije
Na veliki prvoslavni praznik Cveti 1815. godine Miloš Obrenović podigao je Drugi srpski ustanak i poveo narod protiv Turaka.
Hotel za one i sa najdubljim džepom niče na zlatnoj planini: Sav u luksuzu i sjaju Zlatibor dobija ugostiteljski objekat za najzahtevnije goste
Luksuzni hotelski brend Crowne Plaza, prepoznatljiv na svetskom tržištu po visokom standardu smeštaja i usluge, gradiće hotel na Zlatiboru. Ugovor o realizaciji projekta danasu su potpisali predstavnici Inter Continental Hotels Group (IHG) i investitor kompanija „LUSS Leisure doo“, čime je ozvaničen dolazak ovog međunarodnog hotelskog lanca na zlatnu planinu.
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Komentari(0)