NAJBOLJE SKRIVANA TAJNA Jedna od najdužih pećina u Srbiji, za nju nije znao čak ni Jovan Cvijić (VIDEO)
Bogovinska pećina se nalazi u istočnoj Srbiji i jedna je od najdužih pećina u tom delu zemlje
Bogovinska pećina nalazi se u jugoistočnom podnožju Kučajskih planina. Udaljena je oko 2 km od rudnika uglja „Bogovina“, makadamskim putem. Od Boljevca je udaljena oko 14 km, a od magistralnog puta Paraćin-Zaječar 6 km. Ulaz u pećinu nalazi se na teritoriji JP „Srbija šume“. Infocentar, sa vodičkom službom i ugostiteljskim uslugama, smešten je u lovačkoj kući, na oko 200 m od ulaza. Do ulaza u pećinu izgrađena je pešačka staza.
Pre dvadesetak godina, Bogovinska pećina bila je najduža pećina u Srbiji - 5020 m i među najdužim pećinama u bivšoj Jugoslaviji. Istovremeno, to je bila jedina velika pećina u Srbiji, koja nije bila uređena za turističke posete.
Bogovinska pećina bila je objekat istraživanja brojnih speleoloških ekipa zbog dužine i kvaliteta pećinskog nakita. Detaljno je istražena i objašnjena njena morfogeneza, ali nije raspolagala idejnim projektom za korišćenje u turizmu, ni delimično, ni u celini.
Možda vas zanima:
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
U toku višegodišnjeg istraživanja, detaljno su obradili speleomorfologiju pećine i objasnili njenu genezu - način postanka i evoluciju i učinili mnogo za njenu afirmaciju u stručnim krugovima i javnosti. Sem toga, na svetlost dana doneli su fotografije fascinantnog pećinskog nakita, koji nema ni jedna druga velika pećina.
U vezi sa istraživanjem Bogovinske pećine, posebno iznenađuje činjenica da Jovan Cvijić nije znao za ovu tada najdužu pećinu. Na teritoriji opštine Boljevac, istraživao je više pećina u slivu Radovanske reke, zatim Ledenicu na Rtnju, Devojačku pećinu kod Podgorca i više puta je bio u blizini Bogovinske pećine. Razlog je što ga meštani nisu obavestili. Čuvali su je za svoje potrebe: sklonište, zbegovi. U to vreme bio je poznat samo ulaz u pećinu (oko 1000 m), a dalje se moglo samo kroz vodeni sifon. Ali u toku sušnih godina, kada voda otekne ili presahne, moglo se ući u glavni kanal.
Printscreen/Youtube
2020. godine su objavljeni fosilni ostaci (zubi) izumrlog pleistocenskog nosoroga Stephanorhinus hundsheimensis (Toula, 1902) poreklom iz Bogovinske pećine, što je prva dokumentovana pojava ove vrste na teritoriji Srbije.
Pećinska reka koja protiče kroz pećinu, donosi sitan pesak i sitan šljunak, koji su poreklom od paleozojskih škriljaca, od kojih je izgrađen sliv Bogovinske reke, koja ponire na kontaktu sa krečnjacima, a pri velikim vodama teče površinskim koritom.
Bogovinska pećina je rečna, periodično aktivna pećina. Izgradile su je podzemne vode, koje dolaze iz sliva Bogovinske reke, a poniru u kanjonu te reke, koja u luku obuhvata krašku ploču, u kojoj se nalazi složen pećinski sistem.
Turistički sadržaj
Pri uređenju Bogovinske pećine, bile su u opticaju dve varijante. Prema prvoj iz 1978. godine trebalo je da bude izgrađena jednosmerna turistička staza, po kojoj bi se posetioci kretali Glavnim kanalom, u dužini od oko 350 m. Nakon toga, nailazili bi na terasna proširenja, prolazili kroz raskošni pećinski nakit i silazili u Glavni kanal, oko 150 m od ulaza. Taj deo staze bio bi dvosmeran. Ovo rešenje je izgledalo veoma primamljivo, ali se od njega odustalo jer bi veoma ugrožavalo pećinski nakit. Ipak, staza je izgrađena prema drugoj varijanti. Njena dužina prelazi 1000 m, dvosmerna je i prati Glavni kanal, pri čemu je obezbeđen izlazak na tri terasna proširenja: Rudarska dvorana, Dvorana divova i Hajdučka dvorana. Na ovaj način pećinski nakit je zaštićen od eventualnog oštećenja.
Staza je viša od korita Pećinske reke 0,5 m, a širina je 1,0-1,5 m. Najduži deo pećine, blizu 5 km namenjen je posebnim posetiocima koji će uz kompletnu opremu, u pratnji specijalnog vodiča-speleologa obići deo pećine koji nije turistički uređen.
Izvor: vikipedija
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)