NAJBOLJE SKRIVANA TAJNA Jedna od najdužih pećina u Srbiji, za nju nije znao čak ni Jovan Cvijić (VIDEO)
Bogovinska pećina se nalazi u istočnoj Srbiji i jedna je od najdužih pećina u tom delu zemlje

Bogovinska pećina nalazi se u jugoistočnom podnožju Kučajskih planina. Udaljena je oko 2 km od rudnika uglja „Bogovina“, makadamskim putem. Od Boljevca je udaljena oko 14 km, a od magistralnog puta Paraćin-Zaječar 6 km. Ulaz u pećinu nalazi se na teritoriji JP „Srbija šume“. Infocentar, sa vodičkom službom i ugostiteljskim uslugama, smešten je u lovačkoj kući, na oko 200 m od ulaza. Do ulaza u pećinu izgrađena je pešačka staza.
Pre dvadesetak godina, Bogovinska pećina bila je najduža pećina u Srbiji - 5020 m i među najdužim pećinama u bivšoj Jugoslaviji. Istovremeno, to je bila jedina velika pećina u Srbiji, koja nije bila uređena za turističke posete.
Bogovinska pećina bila je objekat istraživanja brojnih speleoloških ekipa zbog dužine i kvaliteta pećinskog nakita. Detaljno je istražena i objašnjena njena morfogeneza, ali nije raspolagala idejnim projektom za korišćenje u turizmu, ni delimično, ni u celini.
Možda vas zanima:

PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.

JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:

PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.

JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:

PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.

JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:

PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.

JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
Možda vas zanima:

PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.

JEDINSTVENA PEĆINA GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI Šalitra iz njenih šupljina korišćena za pravljenje baruta u Prvom srpskom ustanku
Podno Divčibara u selu Paštrić kod Mionice priroda je sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne naučnike upravo u ovaj kraj zapadne Srbije.
U toku višegodišnjeg istraživanja, detaljno su obradili speleomorfologiju pećine i objasnili njenu genezu - način postanka i evoluciju i učinili mnogo za njenu afirmaciju u stručnim krugovima i javnosti. Sem toga, na svetlost dana doneli su fotografije fascinantnog pećinskog nakita, koji nema ni jedna druga velika pećina.
U vezi sa istraživanjem Bogovinske pećine, posebno iznenađuje činjenica da Jovan Cvijić nije znao za ovu tada najdužu pećinu. Na teritoriji opštine Boljevac, istraživao je više pećina u slivu Radovanske reke, zatim Ledenicu na Rtnju, Devojačku pećinu kod Podgorca i više puta je bio u blizini Bogovinske pećine. Razlog je što ga meštani nisu obavestili. Čuvali su je za svoje potrebe: sklonište, zbegovi. U to vreme bio je poznat samo ulaz u pećinu (oko 1000 m), a dalje se moglo samo kroz vodeni sifon. Ali u toku sušnih godina, kada voda otekne ili presahne, moglo se ući u glavni kanal.
Printscreen/Youtube
2020. godine su objavljeni fosilni ostaci (zubi) izumrlog pleistocenskog nosoroga Stephanorhinus hundsheimensis (Toula, 1902) poreklom iz Bogovinske pećine, što je prva dokumentovana pojava ove vrste na teritoriji Srbije.
Pećinska reka koja protiče kroz pećinu, donosi sitan pesak i sitan šljunak, koji su poreklom od paleozojskih škriljaca, od kojih je izgrađen sliv Bogovinske reke, koja ponire na kontaktu sa krečnjacima, a pri velikim vodama teče površinskim koritom.
Bogovinska pećina je rečna, periodično aktivna pećina. Izgradile su je podzemne vode, koje dolaze iz sliva Bogovinske reke, a poniru u kanjonu te reke, koja u luku obuhvata krašku ploču, u kojoj se nalazi složen pećinski sistem.
Turistički sadržaj
Pri uređenju Bogovinske pećine, bile su u opticaju dve varijante. Prema prvoj iz 1978. godine trebalo je da bude izgrađena jednosmerna turistička staza, po kojoj bi se posetioci kretali Glavnim kanalom, u dužini od oko 350 m. Nakon toga, nailazili bi na terasna proširenja, prolazili kroz raskošni pećinski nakit i silazili u Glavni kanal, oko 150 m od ulaza. Taj deo staze bio bi dvosmeran. Ovo rešenje je izgledalo veoma primamljivo, ali se od njega odustalo jer bi veoma ugrožavalo pećinski nakit. Ipak, staza je izgrađena prema drugoj varijanti. Njena dužina prelazi 1000 m, dvosmerna je i prati Glavni kanal, pri čemu je obezbeđen izlazak na tri terasna proširenja: Rudarska dvorana, Dvorana divova i Hajdučka dvorana. Na ovaj način pećinski nakit je zaštićen od eventualnog oštećenja.
Staza je viša od korita Pećinske reke 0,5 m, a širina je 1,0-1,5 m. Najduži deo pećine, blizu 5 km namenjen je posebnim posetiocima koji će uz kompletnu opremu, u pratnji specijalnog vodiča-speleologa obići deo pećine koji nije turistički uređen.
Izvor: vikipedija
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

OVDE SE NALAZI ČUVENA KOPIJA IKONE SA SVETE GORE: Manastir Mesić zadužbina je despota Brankovića i protkan je legendama
Nedaleko od Vršca nalazi se najstariji manastir u Bačkom okrugu.

Priboj spreman za letnje vrućine: Počinje sezona na gradskim bazenima i u odmaralištu u Sutomoru, besplatno letovanje za najbolje đake i socijalno ugrožene
Tropske temperature i letnje sparine već su počele a organizovano osveženje Pribojaca na gradskim bazenima i osnovaca kroz boravak u pribojskom odmaralištu Sutomrou, sledi uskoro.

FRUŠKOGORSKA ŠUMA KRIJE PRAVO BLAGO: Manastir Grgeteg čuvar je čuvene replike ikone Majke Božije sa Hilandara
U šumama Fruške gore krije se velelepni manastir Grgeteg, koji je nezaobilazna stanica za mnoge vernike.

"Gde je pala brada sestre Jelice podignut je manastir Bradača": Meštanka nam je ispričala neverovatnu legendu
Meštanka Živojka Milić nam je ispričala legendu o manastiru Bradača.

Došla sam u kolicima, danas ih više ne koristim: U srcu Srbije nalazi se jedna od najlekovitijih banja u Evropi, Gornja Trepča puna turista sa svih strana sveta (FOTO)
Banje u Srbiji predstavljaju veliki turistički i zdravstveni potencijal, jer zemlja obiluje izvorima mineralnih voda, kako hladnih, tako i toplih. Pored toga, i lekovito blato doprinosi bogatstvu banjskog turizma, koji je s više od 50 aktivnih banja i preko 1.000 izvorišta, postao jedna od najrazvijenijih grana turizma u zemlji. Blagodeti srpskih banja poznate su još od davnina, a današnji trendovi pokazuju da interesovanje raste iz godine u godinu.
Komentari(0)