NAJMISTISTIČNIJI DEO SRBIJE Pećine, klasure, kanjoni i planinski vrhovi koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim

Miloš Milenović

20:00

Turizam 0

Vodopadi, vrtače, uvale, ponornice i kraška vrela, usečeni u krečnjačke litice i obrasli bujnim zelenilom, pravi su izazov za planinare i istraživače koji znaju da uživaju u netaknutoj prirodi.

NAJMISTISTIČNIJI DEO SRBIJE Pećine, klasure, kanjoni i planinski vrhovi koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim
Shutterstock

 

Pećine, klisure, kanjoni, očuvane hrastove i bukove šume, kao i najpoznatija prašuma u Srbiji – Vinatovača, nalaze se u istočnom delu naše zemlje, u „Parku prirode Kučaj – Beljanica“.

Iako spadaju u najveći rezervoar pitke vode u Srbiji, ovi predeli netaknute prirode do sada nisu imali status nacionalnog parka, ali je postupak zaštite pokrenut početkom ove godine.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Planinski masivi Kučaja i Beljanice su ujedno i najnenaseljeniji deo Srbije čije prirodne lepote oduzimaju dah.

NAJMISTISTIČNIJI DEO SRBIJE Pećine, klasure, kanjoni i planinski vrhovi koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim Shutterstock
 

Vodopadi, vrtače, uvale, ponornice i kraška vrela, usečeni u krečnjačke litice i obrasli bujnim zelenilom, pravi su izazov za planinare i istraživače koji znaju da uživaju u netaknutoj prirodi.

Karpatsko-balkanski masiv, kom pripadaju Kučaj i Beljanica, bogat je i pećinama i kamenim mostovima, a bogatstvo pejzaža najbolje se vidi sa vrhova Velika tresta, Oštri kamen, Kiseli vrh, Omaniš, Kupalčina...

Vrh Straža povezuje Kučaj i Beljanicu i smatra se najlepšim vidikovcem na istoku Srbije.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

Mileševa

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu

Turizam

19:00

15 oktobar, 2025

Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

Komentari(0)

Loading