ISTIČE SE KAO VELIKA KULTURNA ATRAKCIJA Muzej voždu obuhvata prvobitno grobno mesto i veliki top iz vremena Prvog srpskog ustanka (VIDEO)
Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića, u Radovanjskom lugu kraj Velike Plane otvoren je krajem jula 2014. i nalazi se u okviru istoimenog spomen kompleksa, koji je krajem 1992. proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Za ovaj spomenički kompleks zadužen je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo.
Spomen kompleks Radovanjski lug udaljen je 8.5 kilometara od Velike Plane.
Nalazi se u blizini manastira Pokajnica, u ataru sela Radovanje.
Možda vas zanima:
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
Možda vas zanima:
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
Možda vas zanima:
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
Na površini od 46 hektara obuhvata: prvobitno grobno mesto vožda Karađorđa; crkvu svetog arhangela Gavrila, parohijski dom iz 2010; sada spaljenu letnju pozornicu i ulaznu kapiju.
Na svim turističkim sajtovima, posebno u Velikoj Plani, ističe se kao velika kulturna atrakcija – mesto na kome je od srpske ruke 1817. stradao vođa Prvog srpskog ustanka.
Jedan deo muzeja posvećen je i stogodišnjici od izbijanja Prvog svetskog rata te se mogu videti vojničke uniforme i oružje iz tog vremena.
Može se videti i veliki top iz vremena Prvog srpskog ustanka, velika kolekcija kubura, razni dokumenti toga vremena kao i Karađorđev portret u prirodnoj veličini, dimenzija 210 x 110cm, rad poznatog srpskog slikara Paje Jovanovića. Karađorđe je prikazan u trenutku kada se hvata za srebrnu sablju, obučen u narodno crno odelo, sa crvenom lentom preko grudi kao znakom dostojanstva. Posetioci crkve tvrde da ih oči sa portreta prate gde god da stanu.
Spomen kompleks Radovanjski lug zahvata površinu od 46 ha. Obuhvata prvobitno grobno mesto vožda Đorđa Petrovića – Karađorđa; crkvu Svetog arhangela Gavrila, poznatu i pod imenom Zahvalnica; nedavno izgrađeni parohijski dom; letnju pozornicu i ulaznu kapiju u Radovanjski lug. Nalazi se na 8.5 km od Velike Plane, odnosno na 3.5 km od Manastira Pokajnice. Dominira jednom udolinom, koja se pruža desno od sela Radovanje.
Vožd Đorđe Petrović – Karađorđe će u srpskoj istoriji biti zapamćen ne samo kao inicijator i vođa Prvog srpskog ustanka (1804 – 1813), već i po svojoj tragičnoj smrti i činjenici da je njegovo telo bilo čak četiri puta sahranjivano. Davne 1817. godine Karađorđe se, posle tri godine izgnanstva, tajno vratio u Srbiju. Na preporuku svog kuma, narodnog starešine Vujice Vulićevića, utočište je našao u selu Radovanje, koje je pripadalo Vujičinom upravnom području. U datom trenutku Karađorđe nije slutio da mu je kum deo zavere za njegovo tajno pogubljenje, čiji je idejni tvorac bio knez Miloš Obrenović, koji je strahovao da će mu Karađorđev povratak ugroziti vrhovnu vlast. U rano jutro 13. , odnosno 26. jula po novom kalendaru, na praznik arhangela Gavrila, zaverenici su sekirom usmrtili usnulog Karađorđa. Pošto mu je glava odvojena od tela, poslata je sultanu u Carigrad, ne bi li se steklo njegovo poverenje i naklonost. Telo pak je zakopano u Radovanjskom lugu, pod jednim hrastom,gde je urezan znak krsta. Docnije će Karađorđevo telo biti više puta premeštano i sahranjivano, dok najzad ne nađe mir u dinastičkoj zadužbini Karađorđevića, u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu. U međuvremenu, prvobitno grobno mesto Karađorđa je obeleženo (1845.), a danas sadrži mermernu ploču sa tekstom, veliki drveni krst i gvozdenu ogradu.
1930. godine Kralj Aleksandar I Karađorđević, praunuk vožda Đorđa Petrovića – Karađorđa, sagradio je u pitomom donjem pomoravlju, na levoj obali Morave, spomen crkvu Svetog arhangela Gavrila. Narod je crkvu nazvao Zahvalnica, u znak zahvalnosti za sva dela vođe Prvog srpskog ustanka. Podignuta je prema projektu arhitekte Vasilija Androsova, kao minijatura oplenačke crkve.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)