KAD JE NAROD KRENUO NA DAHIJE Mesto gde je odlučeno da Karađorđe bude vođa Prvog srpskog ustanka
Marićevića jaruga značajna je, po predanju, kao mesto dogovora o izbijanju Prvog srpskog ustanka, izboru Karađorđa za njegovog vođu i početku ustaničkih akcija paljenjem turskog hana u Orašcu 1804. godine.
U znak sećanja na događaje vezane za izbijanje ustanka, u Orašcu je podignuta crkva između 1868. i 1870, spomen-škola sagrađena je 1932, spomen-česma u samoj Jaruzi povodom obeležavanja stopedesetogodišnjeg jubileja, 1954, a 2004. godine, povodom proslave dvesta godina od početka ustanka, postavljen je i spomenik Karađorđu, rad vajara Drinke Radovanović.
Česma je deo veće celine u vidu podzida sagrađenog od kamenih blokova. Na srednjem delu ovog memorijala nalaze se tri lučno zasvedene mermerne ploče. Na srednjoj je uklesan tekst:
Možda vas zanima:
RAJ NA 85 KILOMETARA OD BEOGRADA Prirodne lepote na korak od vas, mnogi kažu da je ovo najlepše selo u Srbiji (VIDEO)
Iako broji manje od 500 stanovnika, širom Srbije, pa i sveta, rasuti su oni koji su ponikli iz Trešnjevice i koji obećavaju da će se u poznim godinama vratiti na dedovinu, da uživaju u prirodnim lepotama kojima ovo selo može da se podiči.
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
Možda vas zanima:
RAJ NA 85 KILOMETARA OD BEOGRADA Prirodne lepote na korak od vas, mnogi kažu da je ovo najlepše selo u Srbiji (VIDEO)
Iako broji manje od 500 stanovnika, širom Srbije, pa i sveta, rasuti su oni koji su ponikli iz Trešnjevice i koji obećavaju da će se u poznim godinama vratiti na dedovinu, da uživaju u prirodnim lepotama kojima ovo selo može da se podiči.
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
Možda vas zanima:
RAJ NA 85 KILOMETARA OD BEOGRADA Prirodne lepote na korak od vas, mnogi kažu da je ovo najlepše selo u Srbiji (VIDEO)
Iako broji manje od 500 stanovnika, širom Srbije, pa i sveta, rasuti su oni koji su ponikli iz Trešnjevice i koji obećavaju da će se u poznim godinama vratiti na dedovinu, da uživaju u prirodnim lepotama kojima ovo selo može da se podiči.
PEĆINSKI ČOVEK, MEDVED I VUK Obavezno posetite lokalitet kod Aranđelovca star više od 100 hiljada godina (FOTO)
Starost pećine procenjuje se na više od sto hiljada godina.
„Na ovom mestu 15. februar 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak.“
Na levoj i desnoj ploči uklesano je po četiri stiha iz poznate pesme “Početak bune na dahije”. Na desnoj strani kamenog podzida postavljena je bronzana ploča sa likom Karađorđa u visokom reljefu, uokvirenim tekstom Verhovni Vožd naroda serbskog.
U sklopu kompleksa je grob Teodosija Marićevića, poznate ličnosti iz vremena izbijanja ustanka, koji je dislociran 1955. godine sa prvobitnog mesta u porti crkve. Konzervatorsko-restauratorski radovi na spomen-školi su izvođeni 1998, 2003. i 2006. godine.
Crkva u Orašcu je podignuta u vremenu od 1868. do 1870. godine. Nije poznato ko je projektovao crkvu. Predstavlja po dimenzijama manju, arhitektonski skromnu građevinu sa skladnim proporcijama i jednostavnim oblivcima. Ima osnovu u obliku pravougaonika koja se na istoku završava spolja petostranom, a iznutra polukružnom oltarskom apsidom, a na zapadu ulaznim predvorjem. Nad zapadnim delom je zvonik na preslicu.
Zasvedena je poluobličastim svodom nad kojim je dvoslivni krov. Apsida je pokrivena polukalotom.
Masivni zidovi su spolja i iznutra prekriveni malterom i okrečeni. Izrazitu umetničku vrednost čini ikonostas crkve, koji je slikao Steva Todorović, jedan od najuglednijih srpskih umetnika iz druge polovine XIX veka. Ikonostas se sastoji od 24 ikone sa predstavama svetitelja i scena iz istorije Novog zaveta. Na severnom pilastru ugrađena je spomen-ploča od belog venčačkog mermera posvećena palim u balkanskim ratovima.
Memorijalni spomenički kompleks u Orašcu dopunjava nadgrobno obeležje Teodosija Marićevića, koje se nalazi u crkvenom dvorištu. Ovaj jasenički knez i trgovac poznata je ličnost iz dogovora o izbijanju ustanka 1804. godine. Rođen je u Orašcu i bio je jedan od kandidata za starešinu ustanka. Na nadgobniku od kamena crvenkasto mrke boje do 1980. godine nije bilo nikakvog epitafa. Tada je uklesan sledeći natpis:
+Teodosije Marićević + 1807. grob mu obnovi njegov potomak Marko 1980.god.
Spomenik na mapi:
PROKLETSTVO TAKOVSKOG HRASTA: Obrenovići bili veoma sujeverni? Za ovo drvo se veruje da je predvidelo sve nesreće dinastije
Na veliki prvoslavni praznik Cveti 1815. godine Miloš Obrenović podigao je Drugi srpski ustanak i poveo narod protiv Turaka.
Hotel za one i sa najdubljim džepom niče na zlatnoj planini: Sav u luksuzu i sjaju Zlatibor dobija ugostiteljski objekat za najzahtevnije goste
Luksuzni hotelski brend Crowne Plaza, prepoznatljiv na svetskom tržištu po visokom standardu smeštaja i usluge, gradiće hotel na Zlatiboru. Ugovor o realizaciji projekta danasu su potpisali predstavnici Inter Continental Hotels Group (IHG) i investitor kompanija „LUSS Leisure doo“, čime je ozvaničen dolazak ovog međunarodnog hotelskog lanca na zlatnu planinu.
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Komentari(0)