SELO KAO PRVA PRESTONICA TADAŠNJE SRBIJE Ovo je kuća ispred koje je Miloš Veliki uzviknuo čuvene reči – eto mene, eto vas, rat Turcima
Prema pojedinim istorijskim spisima, Miloš se u Crnuću vratio krajem marta 1815. godine, pa se ovo selo može nazvati prvom, ali privremenom prestonicom Miloševe Srbije, a sada obična seoska kuća, nekada je bila vladarski dvor.

U prisoju planine Rudnik, na brdu iznad manastira Vraćevšnica u selu Gornja Crnuća i dan danas se nalazi kuća ispred koje je knez Miloš Obrenović okupljenim ustanicima uzviknuo čuvene reči „Eto mene, eto vas – rat Turcima“.

rina.rs
Možda vas zanima:

KUĆA KOJA ČUVA TAJNE SRPSKE ISTORIJE Prva prestonica "moderne" države Srbije nastala je ovde (FOTO/VIDEO)
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Kragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Kosova”, Miloš Obrenović.

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Možda vas zanima:

KUĆA KOJA ČUVA TAJNE SRPSKE ISTORIJE Prva prestonica "moderne" države Srbije nastala je ovde (FOTO/VIDEO)
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Kragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Kosova”, Miloš Obrenović.

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Možda vas zanima:

KUĆA KOJA ČUVA TAJNE SRPSKE ISTORIJE Prva prestonica "moderne" države Srbije nastala je ovde (FOTO/VIDEO)
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Kragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Kosova”, Miloš Obrenović.

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
„Knez Miloš je decembra 1815. sazvao u toj kući u Gornjoj Crnući, Narodnu skupštinu, koja ga je izabrala za vrhovnog kneza. Tu je usvojila prvi budzet i postavila članove Narodne kancelarije, pa se može reći da je kuća u Gornjoj Crnući nemi svedok početka Miloševe borbe sa Turcima i prvih godina njegove vladavine. Od 1815. do 1819. godine tu se nalazila Glavna narodna blagajna, njom je rukovodio knez, a u njegovom odsustvu poreze je primala kneginja Ljubica“, izjavio je za RINU, Aleksandar Marušić, direktor muzeja Rudničko – takovskog kraja.

rina.rs
Kuća u Gornjoj Crnući tipična je dinarska brvnara, pokrivena šindrom, a donji deo urađen je od kamena u kom se nalazio podrum. U gornjem delu smeštena je stanmbena zgrada koja ima jedno predsoblje sa ognjištem u sredini, koje je za to vreme bilo uobičajeno, jednu dnevnu sobu i manju odaju sa ormarom, u turskom stilu i ležajem na kome je spavala prva srpska kneginja. Uslovi u kojima su Obrenovići tada živeli mogu se opisati kao skromni, jer je Miloš bio izuzetno štedljiv i vodilo se računa o svakom dinaru. Od pića služila se čaša rakije pre jela i satljik vina za vreme jela, a crna kava u malim fildzanima, služila se posle jela zajedno sa čibucima.

rina.rs
„Nakon nekoliko godina života u Gornjoj Crnući, na Đurđevdan 1818. godine na Skupštini u Beogradu, doneta je odluka da kneževa porodica pređe u Kragujevac, a o kući u selu računa je vodio Milošev blizak prijatelj. Bilo je to pravo poljoprivredno imanje, gde su se uzgajale koze, prerađivalo mleko, i negovale košnice. Kuća u Crnući detaljno je snimljena 1939.godine. Iako oronula, bez doksata ,kuća je rasturena 1946. Na osnovu podataka iz 1939. godine, kuća je dobila novo ruho polovinom 20. veka “, istakao je Marušić.
Kuća u Gornjoj Crnući je obnovljena i u njoj se sada nalazi stalna muzejska postvka koja sećanje na taj ustanički period i dalje održava živim. Proglašena je za spomenik kulture i pod zaštitom je države. Opština Gornji Milanovac u ovom selu uredila je putnu infrastrukturu, kako bi brojni posetioci iz Srbije ili inostranstva lakše stizali do ovog mesta koje čuva istoriju srpskog naroda.

rina.rs
(Izvor: Rina.rs)

Voda lekovita, boja kao sa druge planete! Banja u Srbiji koja izgleda kao Tajland, a mnogi nisu ni čuli za nju
Često volimo da se hvalimo prirodnim lepotama Srbije, mislimo da znamo svaki njen grad, mesto, šumu, brdo, kutak… i tako dok ne krenemo na put

Legenda o nevidljivom stražaru: Ko noću čuva Ravnu Goru?
Duboko u srcu zapadne Srbije, Ravna Gora nije samo istorijsko mesto – to je prostor obavijen tišinom, tajnama i verovanjima koja se prenose s kolena na koleno. Jesen je vreme kada ova šuma šušti drugačije, a narodna predanja o nevidljivom stražaru postaju stvarna onima koji slušaju tišinu između vetrova.

Ova banja je pravi unikat u Srbiji: Priroda kao iz bajke, odmor zagarantovan, a cene jeftine
Prolom banja se nalazi u opštini Kuršumlija

Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.

Zidine koje pamte kneginju Milicu i despota Stefana - Tvrđava građena uz pomoć koza
Na obroncima Kopaonika, na visini od preko 920 metara, uzdiže se tvrđava Koznik, jedan od najznačajnijih srednjovekovnih spomenika Rasinskog kraja. Njeni kameni bedemi i kule i danas podsećaju na vreme kneza Lazara, despota Stefana i velikog čelnika Radiča, kada je Koznik bio vojno, političko i duhovno središte.
Komentari(0)