DRAGULJ SRPSKE ISTORIJE Jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“
Manastir manasija zadužbina je despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara i kneginje Milice.
Despot Stefan želeo je da za života izgradi svoj mauzolej, a radovi na osnivanju manastira počeli su 1407. godine. Veliki zidovi utvrđenja sa kulama po kojima je poznat, monumentalna crkva Svete Trojice, trpezarija, monaške ćelije, možda čak despotova rezidencija, završene su 1418. godine. Despot je manastir obdario zemljom, vinogradima, dragocenim ikonama, liturgijskim posudama, knjigama i doveo u njih obrazovane monahe.
Možda vas zanima:
DRUGI DOM OBRENOVIĆA I ČUVAR SRPSKE ISTORIJE Jedino mesto u Srbiji gde su se zaklinjali Bogu knez Miloš i vožd Karađorđe
Manastir Vraćevšnica nalazi se na 20 kilometra od centra Gornjeg Milanovca.
NEVEROVATNO ČUDO U SRPSKOM MANASTIRU Većinu fresaka Turci su oskrnavili, ali kada su stigli do ove desilo se ono čega su se najviše bojali!
Na svega 140 kilometara od Beograda, unutar visokih zidina nalazi se spomenik i hram srpske srednjovekovne kulture, manastir Manasija.
Možda vas zanima:
DRUGI DOM OBRENOVIĆA I ČUVAR SRPSKE ISTORIJE Jedino mesto u Srbiji gde su se zaklinjali Bogu knez Miloš i vožd Karađorđe
Manastir Vraćevšnica nalazi se na 20 kilometra od centra Gornjeg Milanovca.
NEVEROVATNO ČUDO U SRPSKOM MANASTIRU Većinu fresaka Turci su oskrnavili, ali kada su stigli do ove desilo se ono čega su se najviše bojali!
Na svega 140 kilometara od Beograda, unutar visokih zidina nalazi se spomenik i hram srpske srednjovekovne kulture, manastir Manasija.
Možda vas zanima:
DRUGI DOM OBRENOVIĆA I ČUVAR SRPSKE ISTORIJE Jedino mesto u Srbiji gde su se zaklinjali Bogu knez Miloš i vožd Karađorđe
Manastir Vraćevšnica nalazi se na 20 kilometra od centra Gornjeg Milanovca.
NEVEROVATNO ČUDO U SRPSKOM MANASTIRU Većinu fresaka Turci su oskrnavili, ali kada su stigli do ove desilo se ono čega su se najviše bojali!
Na svega 140 kilometara od Beograda, unutar visokih zidina nalazi se spomenik i hram srpske srednjovekovne kulture, manastir Manasija.
Manastir se razvio u važno kulturno središte zahvaljujući Despotovim naporima i književnim i skriptorskim aktivnostima svog bratstva. Godine 1427. despot Stefan je umro i kako je preneo njegov biograf, Konstantin Filozof, položen je u crkvu Svete Trojice u manastiru koji je osnovao.
Godine 2006., tokom arheoloških iskopavanja, u jugozapadnom delu crkve otkrivena je grobnica u kojoj je počivao despot Stefan. Iz letopisa se saznaje da je 1456. godine bio veliki požar koji je uništio deo manastira, a 1458. godine zauzeli su ga Turci, koji su ga koristili kao odbrambeno mesto.
Od početka 18. veka, manastir je bio u granicama austrijskih teritorija, i od tada su počeli restauratorski radovi, prvo na crkvenoj priprati koja je srušena eksplozijom baruta tokom turske okupacije. Dok su tokom celog 19. veka preduzimane različite restauracije, većina sistematskih radova obavljena je od sredine 20. veka. Popravljeni su zidovi utvrđenja, kao i najviša kula-Despotova kula. Ona je jedna od najprepoznatljivijih obeležja manastira Manasije.
Ali sem kulturnog i istorijskog značaja manastira, skladne arhitekturei ostataka monumentalnog utvrđenja, ono što Manasiju svrstava u vrh srednjovekovnih dragulja jeste njen živopis.
Živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva. Od očuvanih fresaka najzanimljivija je ktitorska kompozicija na zapadnom zidu glavnog dela crkve na kojoj despot Stefan drži u jednoj ruci povelju a u drugoj model manastira. Na toj fresci je on u vladarskim odorama sa vladarskim insignijama.
Despot Stefan, aristokrata zavidnog obrazovan, kosmopolita sa dobrim poznavanjem umetnosti, doveo je najiskusnije vizantijske slikare. Slikali su u Resavi freske izuzetne lepote, aristokratske elegancije, bogate palete, sa finom duhovnom porukom – elitističkom po svojoj pripadnosti jer su naslikane po pravilima samog despota Stefana, predstavnika duhovne i društvene elite. U srpskoj Moravi, u kneževini Despota Stefana Lazarevića, stvorena je duhovna i umetnička atmosfera što čini manastir jednim od najlepših srpskih manastira koji morate posetiti.
Manastir Manasija na mapi:
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)