NEVEROVATNO ČUDO U SRPSKOM MANASTIRU Većinu fresaka Turci su oskrnavili, ali kada su stigli do ove desilo se ono čega su se najviše bojali!
Na svega 140 kilometara od Beograda, unutar visokih zidina nalazi se spomenik i hram srpske srednjovekovne kulture, manastir Manasija.

Manastir Manasija sazidan je i podignut, početkom 15. veka, od strane Stefana Lazarevića i od tada je kulturni epicentar države, budući da je Stefan baš na ovom mestu osnovao čuvenu Resavsku školu.
Čuvena resavska škola, bila je radionica u kojoj se radilo na prepisivanju pisanih dela, kao i prevođenju, a opstala je sve do 15. i 16. veka. Resavsku školu činili su monasi, koji su se u manastir Manasija uselili odmah posle njene izgradnje, koja je okončana 1418. godine, a njihova dela naširoko su važila za pouzdane izvore informacija.
Možda vas zanima:

NEOTKRIVENI BISER VALJEVSKOG OKRUGA Da li je kletva koju su izrekla braća kriva za to?
Po predanju, manastir je osnovan u 13. veku u vreme srpskog kralja Dragutina.

ČUDESNA LOZA S HILANDARA Bezdetnim roditeljima pomaže da dobiju dete (VIDEO)
Koliko je naš Hilandar poznat u Grčkoj, toliko je poznata i loza Svetog Simeona, ili bolje rečeno, on je poznat kroz tu lozu koja se u njemu nalazi.
Možda vas zanima:

NEOTKRIVENI BISER VALJEVSKOG OKRUGA Da li je kletva koju su izrekla braća kriva za to?
Po predanju, manastir je osnovan u 13. veku u vreme srpskog kralja Dragutina.

ČUDESNA LOZA S HILANDARA Bezdetnim roditeljima pomaže da dobiju dete (VIDEO)
Koliko je naš Hilandar poznat u Grčkoj, toliko je poznata i loza Svetog Simeona, ili bolje rečeno, on je poznat kroz tu lozu koja se u njemu nalazi.
Možda vas zanima:

NEOTKRIVENI BISER VALJEVSKOG OKRUGA Da li je kletva koju su izrekla braća kriva za to?
Po predanju, manastir je osnovan u 13. veku u vreme srpskog kralja Dragutina.

ČUDESNA LOZA S HILANDARA Bezdetnim roditeljima pomaže da dobiju dete (VIDEO)
Koliko je naš Hilandar poznat u Grčkoj, toliko je poznata i loza Svetog Simeona, ili bolje rečeno, on je poznat kroz tu lozu koja se u njemu nalazi.
Izgradnja ove svetinje započeta je 1407.godine, a završena je 1418. Kako se manastir nalazi pokraj reke Resave, tako je dobio i drugo ime - manastir Resava, a arhitektonski uzori za gradnju bili su Ljubostinja i Ravanica.
Crkva koja se nalazi u manastirskom naselju posvećena je Svetoj Trojici, a živopis koji se svrstava u najlepše u celoj Srbiji radili su najbolji solunski majstori.
Ostalo je zabeleženo da su Turci, osvojivši Manasiju, “svetiteljima poizbadali oči, zidove izgrebli i veliku skarednost pričinili”. Ali, kad su došli do freske Arhangela Mihaila u nameri da unište njegov lik, on se, veli predanje, ukazao pred njima, pa su Turci uplašeni od onoga što vide, odustali od skrnavljenja. Otud je jedan od očuvanih likova na freskama upravo lik arhangela Mihaila.

U ovoj banji cena smeštaja je samo 800 dinara: Vratićete se preporođeni - pruža najbolju terapiju
Tridesetih godina prošlog veka izgrađen je i prvi bunar i mineralno kupatilo

Ovaj deo Srbije postaje prava turistička atrakcija - gosti stižu iz svih delova sveta: Sabahudin je rendžer koji ih dočekuje i upoznaje sa lepotama Pešterske visoravni (FOTO)
Deo Srbije koji poslednjih godina doživljava pravu ekpanziju kada je u pitanju razvoj turizma jeste Pešterska visoravan. Turisti u taj kraj dolaze u grupama i to iz svih delova sveta. Najviše ima Poljaka, Kineza, Rusa ali tu su naravno i domaći i gosti iz regiona. Skoro sve njih u nestvranim lepotama dočeka Sabahudin Abdagić, turistički vodič i rendžer koji svakodnevno radi na promociji Peštera.

Za ovu "narodnu banju" mnogi ne znaju da postoji: Pravi je melem za dušu, cena prenoćišta smejurija
Posetioci banje naizmenično koriste lekovitu vodu, pa mazanje blatom i tako u krug

Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.

Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Komentari(0)