Gračanica već 700 godina krasi i oplemenjuje ne samo Kosovu i Metohiju, već vaskoliko srpstvo.
printscreen youtube
Manastir Gračanica nalazi se u istoimenom selu, na 10 km od Prištine, na Kosovu i Metohiji. Ovo monumentalno zdanje je jedan od najboljih primera rastuće moći tadašnje srpske države i kralja Milutina. Gračanica je ujedno i jedan od vodećih duhovnih centara i kulturno – istorijsko blago srpskog naroda. Gračanica se od 2006. godine nalazi na UNESCO – voj listi svetske baštine, kao deo celine „ Srednjevekovni spomenici na Kosovu i Metohiji “.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Pred samu bitku na reci Gračanki, kralj Milutin je zaspao. Dok je spavao javio mu se anđeo Gospodnji rekavši mu da će pobediti i da iz zahvalnosti Gospodu Bogu za pomoć koja mu je pružena, on mora sagraditi crkvu čiji će mu se oblik prikazati. Kada se kralj Milutin probudio na nebu je ugledao oblak koji je imao oblik crkve. Bitku je dobio, kao što mu je rečeno i odmah nakon pobede naredio je izgradnju crkve.
Manastir Gračanica je zadužbina srpskog kralja Stefana Milutina. Manastir je posvećen Svetoj Bogorodici, a do danas je očuvana samo crkva Uspenja Bogorodice. Pored toga, Gračanica je jedan od najočuvanijih srednjevekovnih kulturno – istorijskih spomenika u Srbiji.
Gradnja i oslikavanje manastira završeni su 1321. godine. Ovo je bila poslednja zadužbina kralja Milutina. Kada se govori o ovom vladaru, može se reći da je on započeo politiku koju će kasnije krunisati car Stefan Dušan.
Najznačajnije freske u Gračanici su one sa predstavama Stradanja i čuda Hristova. U priprati se nalaze portreti kralja Milutina i kraljice Simonide, i kraljice Jelene Anžujske. Tu je i prikaz loze Nemanjića, koja prvi put počinje njenim osnivačem, Stefanom Nemanjom, a zavšava se kraljem Milutinom. Nedavno je otkriven portret sina Đurđa Brankovića, Todora, što svedoči o tome da se Gračanica nalazila u rukama srpskog despota.
Posle drugog svetskog rata manastir Gračanica postaje ženski manastir. Danas u njemu živi dvadesetak monahinja. Osim svih drugih monaških poslova koje obavljaju, one se bave i vezom, poljoprivredom i ikonopisanjem.
Nakon rata 1999. godine sedište episkopa raško-prizrenskog je morala da napusti Prizren i premešteno je u Gračanicu.
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
11. septembra 1914. godine rođen je jedan od najvećih i najomiljenijih srpskih patrijarha, koji je zbog svojih dela još za života bio smatran svecem. Patrijarha Pavla mnogo toga veže za Zapadnu Srbiju i grad Čačak, a maloj srpskoj Svetoj Gori kako još nazivaju u Ovčar Banju je proveo i svoje prve monaške dane.
Manastir Jovanje nalazi se na levoj obali reke Morave, u Ovčarsko-kablarskoj klisuri u Srbiji. Manastir Jovanje je ženski manastir, a poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božije Brzopomoćnice.
Manastir Banjska se nalazi u živopisnom krajoliku, na obali istoimene rečice - desne pritoke Ibra, u podnožju planine Rogozne, na trasi nekadašnjeg kaldrmom popločanog puta Carigrad - Dubrovnik.
Komentari(0)