Za Beograd možemo reći da je jedna velika pozornica, nekad oduševljava, a nekad rastužuje. Odiše istrajnošću i pritajenom snagom.

Po mnogo čemu jedinstven i specifičan, a istovremeno skroman i jednostavan. Za Beograd možemo reći da je jedna velika pozornica, nekad oduševljava, a nekad rastužuje. Odiše istrajnošću i pritajenom snagom. O Beogradu se priča za kafanskim stolovima, raspredaju se legende, nagađaju se mogućnosti.
Istok ga vidi na Zapadu, a Zapad na Istoku. Pred vama, grad u kome se sastaju dve evropske reke, ispod Pobednika koji to nadgleda. Grad, na koji ne možete ostati ravnodušni, ne zbog fascinantne arhitekture, već zbog energije koja živi u njemu.
Možda vas zanima:

PROKLETSTVO MITIĆEVE RUPE U BEOGRADU Od mnogih planiranih objekata, nijedan nije izgrađen na ovom prostoru!
Mitićeva rupa javni je gradski park u Beogradu, stacioniran u opštini Vračar.

BALETAN SA BEOGRADSKIH ULICA Svojim "plesom" mamio je turiste, čak je regulisao saobraćaj i u Londonu!
Kada biste poredili ulice Beograda danas i pre pedesetak godina, učinilo bi vam se kao da posmatrate slike dva različita grada.
Možda vas zanima:

PROKLETSTVO MITIĆEVE RUPE U BEOGRADU Od mnogih planiranih objekata, nijedan nije izgrađen na ovom prostoru!
Mitićeva rupa javni je gradski park u Beogradu, stacioniran u opštini Vračar.

BALETAN SA BEOGRADSKIH ULICA Svojim "plesom" mamio je turiste, čak je regulisao saobraćaj i u Londonu!
Kada biste poredili ulice Beograda danas i pre pedesetak godina, učinilo bi vam se kao da posmatrate slike dva različita grada.
Beograd ili možda bolje da kažemo – beli „Feniks“?
Kroz istoriju, Beograd je grad koji se zadesio na bojnom polju čak 115 puta, a 44 puta je bio sravnjen sa zemljom i ponovo obnovljen. Sve to naravno, zbog svog strateškog položaja i osvajačkih namera vladara, kako sa Istoka, tako i sa Zapada Evrope.
Grad u kome počiva slavni Atila „Bič Božiji“?
Zapisi kažu da je u V veku beogradska tvrđava u potpunosti uništena od strane Huna. Nakon toga, beogradskim ulicama se pronela legenda, da je grob hunskog vođe, Atile, koji je nosio nadimak „Bič Božiji“ upravo na mestu ušća Save i Dunava, preciznije ispod same tvrđave.
Jedan grad – 15 imena kroz istoriju
Najpre su ga Kelti nazvali Singidon, da bi kasnije postao Singidunum. Od tada, Beograd je promenio mnoga imena, a neka od njih su „Alba Bulgarica“, „Dar al Jihad“ (kuća rata), „Fehervar“, „Veligradion“, „Belgrat“, „Prinz Eugen Stadt“, „Castelbianco“, „Weisenburg“, a kao Beograd, prvi put se pominje 878. godine, u pismu koje je Papa poslao bugarskom vladaru Borisu I.
Prvi obrisi grada ukazali su se još pre 7.000 godina
Na samo 15 kilometara od centra Beograda, nalazi se arheološko nalazište „Vinča“, u kome su pronađeni ostaci kultura, starijih čak i od onih iz Mesopotamije.
Hodajući po podu jednog grada, hodamo po krovu drugog
Doslovce rečeno, grad ispod grada. Hodnici, pećine, prolazi i kanali, sačuvani još iz doba Rimskog carstva, održali su se i do danas. Koristili su ih i obnavljali, svi oni, koji su držali primat nad Beogradom.
Rimski bunar – podzemno čudo Evrope
Ovo delo koje su rimski majstori ostavili u amanet Beogradu, popularno se naziva i „pupak sveta“. Ispredane su brojne legende, među kojima je najpoznatija ona po kojoj je baš ovde, Orfej sišao i Had. Zbog vlage i minimuma svetlosti koji dopire unutra, stvorili su se stalaktiti, kao u pravoj pećini. 212 stepenika vode do dna koje se nalazi na 62 metara, što je čitavih 10 metara ispod najniže tačke Beograda. Kristalno čista voda bunara, krije i jednu endemitsku vrstu koja se u Srbiji može naći samo na ovom mestu, a to je neobična amfipoda pod nazivom “niphargus minor sket”.
„Neprimetna“ piramida koja bode oči
Postoje dve tvrdnje, ustvari objašnjenja, zašto ova piramida stoji na tom mestu. Prvo je to, da je „spomenik nauci“, postavljen u okviru izložbe pod nazivom „Svet merenja“. 1955. godine ispred zgrade „SANU“. Na njoj su obeležene koordinate grada, nadmorska visina, strane sveta i sila Zemljine teže. Druga tvrdnja, vođena je simbolikom, po kojoj je piramida sa svevidećim okom jasan simbol slobodnih zidara – masona, te da je ovo zapravo njihovih ruku delo. Dilema svakako ostaje.
Prva kafana na tlu Evrope baš u belom gradu
Istoričari tvrde da je prva kafana na evropskom kontinentu, otvorena baš na Dorćolu, davne 1522. godine. Na meniju je bila samo crna kafa, pa se pretpostavlja da je i sam naziv -kafana- otuda potekao.
Patke na Slaviji
Begrad je mesto brojnih neobičnih tradicija i začuđujućih običaja, koji nisu poznati širokim narodnim masama. U duhu toga, krajem XIX, pošto je područje današnjeg trga Slavija bila bara, Beograđani su lovili patke na tom terenu, koji je bio privatan posed Škota, po imenu Ser Frensis Mekenzi.
Grandiozni Hram koji vidi ceo Balkan
50 zvona svakodnevno pozdravljaju beogradsko podne. Sa koje god strane da prilazite Beogradu, krst, visine od 12 metara, smešten na najvišoj kupoli Hrama Svetog Save (70 metara), je verovatno prvo što ćete ugledati. Za Beograđane, ovo najveće molitveno mesto na Balkanu, ima poseban značaj, težinu i tradiciju. 7 metara ispod Hrama, nalazi se crkva Svetog kneza Lazara, kripta i riznica Svetog Save.

Rtanj u čaši – rakija sa mirisom planinskog čaja
U podnožju misteriozne planine Rtanj, poznate po legendama, piramidalnom obliku i lekovitom bilju, rađa se jedno posebno piće – rtanjska rakija. Ona u sebi spaja snagu voća i mirise rtanjskog čaja, stvarajući aromu koja podseća na letnje jutro na planini.

Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.

Vlasinsko jezero-Plava oaza između Čemernika, Vardenika i Gramade
Na visini od 1.213 metara, okruženo vrhovima Čemernika, Vardenika i Gramade, ovo jezero krije retku prirodnu pojavu i priču o ljudskom poduhvatu.

Ova zaboravljena banja je pravo blago! Cene smeštaja od 2.000 dinara: Lekovita voda "diže na noge"
Banja nije urbanizovana i nudi jednostavnu infrastrukturu sa improvizovanim bazenima i prostorima za presvlačenje. Posetioci su oduševljeni prirodnom lepotom i lekovitim efektima vode, što motiviše stalno vraćanje.

Iza litica Zlota: Lazarev kanjon – divlja lepota i mitska kapija Istočne Srbije
Najdublji i najduži kanjon istočne Srbije, mesto dugih šetnji, pećina koje čekaju otkrivanje i priča o prirodi gde vreme staje.Isečen u srcu Kučajskih planina, Lazarev kanjon čuva i prirodne čudesne oblike i priče koje se prepliću između istorije i legende.
Komentari(0)