Berba malina u punom jeku u Arilju iako zima samo što nije počela: Crveno zlato gaji se i u plastenicima - grad i mraz koji su desetkovali rod sada ovom voću ne mogu ništa
U ariljskim malinjacima ove godine neka nova moda - crveno zlato u plastenicima bere se u kasnu jesen i to je novi način da voćari izvuku maksimum od plodova kojih je zbog klimatskih promena i starosti sadnog materijala sve manje. Cena ove kasne sorte u maloprodaji dostiže čak i 2.000 do 2.500 dinara po kilogramu, dok otkupna cena varira tokom sezone.
Poslednjih godina sve je češća pojava da rani mrazevi i niske temperature u proleće, a potom i grad pre same berbe skoro u potpunosti desetkuju rod, zato se plastenička proizvodnja pokazala kao pun pogodak. Voćari više neće morati da gledaju u nebo i strepe od vremenske nepogode.
- Kao nova alternativa za budućnost, malina u plastenicima je veoma značajna. Plastenička malina rađa dva puta godišnje – prva berba krajem maja i početkom juna, traje do kraja avgusta, druga počinje početkom septembra i traje sve do decembra. Napolju je sneg i minus, a u plasteniku imamo malinu. Holandska sorta Sky je veoma zahvalna – dobra struktura, izdržljivost, odlična za transport, može da izdrži prevoze na drugi kontinent. Francuzi žele vilamet, Bliski istok više voli slatku mikjer sortu, kazao je za RINU poljoprivredni proizvođač Aleksandar Obradović.
Rina
Ovaj Ariljac preko tri decenije se bavi proizvodnjom, otkupom, preradom i izvozom zamrznutog voća, pre svega maline.
Možda vas zanima:
Teško vreme za srpsko crveno zlato? Sve manje maline se izvozi, a smanjena potražnja za ovim voćem i u zamrznutom stanju
Stručnjak otkriva zbog čega je do ovoga došlo
Visok je i snažan, bere po 60 kilograma malina dnevno: Nauvin iz Indije bere crveno zlato u selu Trešnjevica kod Arilja, brzo je postao omiljen i atrakcija među meštanima (FOTO)
Berba malina u prestonici crvenog zlata je u puno jeku i dok su mnogi domaćini imali problem da pronađu radnu snagu u selu Trešnjevica imaju posebnog radnika, Indijca Nauvina Komara koji je vrlo brzo postao prava atrakcija među tamošnjim meštanima.
Možda vas zanima:
Teško vreme za srpsko crveno zlato? Sve manje maline se izvozi, a smanjena potražnja za ovim voćem i u zamrznutom stanju
Stručnjak otkriva zbog čega je do ovoga došlo
Visok je i snažan, bere po 60 kilograma malina dnevno: Nauvin iz Indije bere crveno zlato u selu Trešnjevica kod Arilja, brzo je postao omiljen i atrakcija među meštanima (FOTO)
Berba malina u prestonici crvenog zlata je u puno jeku i dok su mnogi domaćini imali problem da pronađu radnu snagu u selu Trešnjevica imaju posebnog radnika, Indijca Nauvina Komara koji je vrlo brzo postao prava atrakcija među tamošnjim meštanima.
Možda vas zanima:
Teško vreme za srpsko crveno zlato? Sve manje maline se izvozi, a smanjena potražnja za ovim voćem i u zamrznutom stanju
Stručnjak otkriva zbog čega je do ovoga došlo
Visok je i snažan, bere po 60 kilograma malina dnevno: Nauvin iz Indije bere crveno zlato u selu Trešnjevica kod Arilja, brzo je postao omiljen i atrakcija među meštanima (FOTO)
Berba malina u prestonici crvenog zlata je u puno jeku i dok su mnogi domaćini imali problem da pronađu radnu snagu u selu Trešnjevica imaju posebnog radnika, Indijca Nauvina Komara koji je vrlo brzo postao prava atrakcija među tamošnjim meštanima.
- Naš portfolio je proširen i na jagodu, ribizlu, južno voće itd. Godine 2019. kompanija otpočinje najmoderniji proces finalizacije zamrznutog voća liofilizaciju. Bili smo četvrta firma u Evropi koja se bavila tim projektom. Obe grupe proizvoda – i zamrznuto i liofilizovano voće – izvozimo na tržišta širom sveta. Naši kupci traže visok kvalitet, sertifikaciju u proizvodnji i preradi voća. Ono što izdvaja našu firmu jeste malina sa zaštićenim geografskim poreklom. Mi smo bili pokretači sertifikacije zaštite ariljske maline. Borimo se da očuvamo tradicionalne sorte – vilamet i mikjer – koje su obeležile decenije srpskog malinarstva, ističe Obradović.
Njegova firma godišnje preradi oko 2.500 tona voća, od toga 1.500 ide kao zamrznuto namenjeno kupcima, ostatak ide u liofilizaciju. Kako kaže Obradović, plastenilka proizvodnja jeste spas, ali su ulaganja velika.
Rina
- Veoma mali broj ljudi radi plasteničku proizvodnju zbog visokih ulaganja. Očekujemo podršku države i ministarstva kako bi se proizvođači motivisali da pređu sa tradicionalnog modela na zaštićenu proizvodnju. Prinos u plasteniku kreću se oko 400 kilograma po aru, kaže Obradović.
Stručnjak za voćarstvo, dr Aleksandar Leposavić, ističe da je plastenička proizvodnja malina dobra stvar, ali da je za ovakvu proizvodnju potreban izuzetno visok stepen znanja, daleko veći nego kod proizvodnje na otvorenom polju.
- Veća su ulaganja, ali i viša cena, jer je proizvod namenjen svežoj potrošnji. To je jedan od podsticaja za veće prisustvo ovakvih sistema u našoj ukupnoj proizvodnji, poručuje Leposavić.
"OKOVAŠE GA U LANCE, NOGE ZABIŠE U KLADE JER JE BRANIO IKONE" Sutra slavimo ime Svetog Stefana Novog!
Ovaj dan poziva vernike da se podsete važnosti očuvanja vere i duhovnih vrednosti
Berba malina u punom jeku u Arilju iako zima samo što nije počela: Crveno zlato gaji se i u plastenicima - grad i mraz koji su desetkovali rod sada ovom voću ne mogu ništa
U ariljskim malinjacima ove godine neka nova moda - crveno zlato u plastenicima bere se u kasnu jesen i to je novi način da voćari izvuku maksimum od plodova kojih je zbog klimatskih promena i starosti sadnog materijala sve manje. Cena ove kasne sorte u maloprodaji dostiže čak i 2.000 do 2.500 dinara po kilogramu, dok otkupna cena varira tokom sezone.
3 najveća greha tokom Božićnog posta: "Ovako na sebe navlačimo Božiji gnev, a da toga nismo ni svesni" - govorio je patrijarh Pavle
Prema patrijarhu Pavlu, postoje 3 najveća greha tokom Božićnog posta.
Evo kako se neguje najlepši sobni cvet u decembru: Božićni kaktus će uneti najlepše boje u vašu kuću
Neko ga zove božićni kaktus, drugi ga nazivaju decembar - bez obzira na naziv, ovo je definitivno najlepši zimski sobni ukras
"Ko svodi post samo na uzdržavanje od hrane, taj sramoti post": Evo čega se sve treba odreći tokom posta i nije u pitanju samo mrsna hrana
Šta je sve dozvoljeno, a šta zabranjeno tokom posta prema Svetom pismu
Komentari(0)