Hrast lužnjak Mihailo je posadio u neposrednoj blizini hrasta ispod kojeg je njegov otac Miloš Obrenović podigao ustanak protiv Turaka.
Printscreen youtube
U selu Takovo nadomak Gornjeg Milanovca nalazi se spomen kompleks Drugi srpski ustanak. Pored spomenika knezu Milošu i crkve brvnare nalazi se i stablo hrasta lužnjaka koji je posadio knez Mihailo 1865. godine, na pedesetu godišnjicu početka Drugog srpskog ustanka.
Hrast lužnjak Mihailo je posadio u neposrednoj blizini hrasta ispod kojeg je njegov otac Miloš Obrenović podigao ustanak protiv Turaka. Po mestu na kome se nalazio hrast, koji je tokom godina postao simbol dinastije Obrenović, dobili su nadimak takovski grm.
Takovski grm je staro stablo hrasta lužnjaka pod kojim je na Cveti 1815. godine Miloš Obrenović objavio početak borbe protiv turske vlasti i početak Drugog srpskog ustanka. Reč je o jednom od simbola sećanja na događaje vezane za konačno oslobađanje od Turaka i stvaranje srpske države. Stabla hrasta se nalaze u okviru spomen-kompleksa Drugi srpski ustanak u Takovu, na teritoriji opštine Gornji Milanovac.
Sastanak u Takovu se održao 23. aprila (na hrišćanski praznik Cveti, 11. aprila po julijanskom kalendaru) 1815. godine ispred takovske crkve i tom prilikom je podignut Drugi srpski ustanak.
Takovski grm je staro stablo hrasta lužnjaka pod kojim je na Cveti 1815. godine Miloš Obrenović objavio početak borbe protiv turske vlasti i početak Drugog srpskog ustanka. Reč je o jednom od simbola sećanja na događaje vezane za konačno oslobađanje od Turaka i stvaranje srpske države. Stabla hrasta se nalaze u okviru spomen-kompleksa Drugi srpski ustanak u Takovu, na teritoriji opštine Gornji Milanovac.
Sastanak u Takovu se održao 23. aprila (na hrišćanski praznik Cveti, 11. aprila po julijanskom kalendaru) 1815. godine ispred takovske crkve i tom prilikom je podignut Drugi srpski ustanak.
Takovski grm je staro stablo hrasta lužnjaka pod kojim je na Cveti 1815. godine Miloš Obrenović objavio početak borbe protiv turske vlasti i početak Drugog srpskog ustanka. Reč je o jednom od simbola sećanja na događaje vezane za konačno oslobađanje od Turaka i stvaranje srpske države. Stabla hrasta se nalaze u okviru spomen-kompleksa Drugi srpski ustanak u Takovu, na teritoriji opštine Gornji Milanovac.
Sastanak u Takovu se održao 23. aprila (na hrišćanski praznik Cveti, 11. aprila po julijanskom kalendaru) 1815. godine ispred takovske crkve i tom prilikom je podignut Drugi srpski ustanak.
Takovski grm je staro stablo hrasta lužnjaka pod kojim je na Cveti 1815. godine Miloš Obrenović objavio početak borbe protiv turske vlasti i početak Drugog srpskog ustanka. Reč je o jednom od simbola sećanja na događaje vezane za konačno oslobađanje od Turaka i stvaranje srpske države. Stabla hrasta se nalaze u okviru spomen-kompleksa Drugi srpski ustanak u Takovu, na teritoriji opštine Gornji Milanovac.
Sastanak u Takovu se održao 23. aprila (na hrišćanski praznik Cveti, 11. aprila po julijanskom kalendaru) 1815. godine ispred takovske crkve i tom prilikom je podignut Drugi srpski ustanak.
Za takovski grm pored koga je Miloš poveo Srbe u borbu za oslobođenje postoje verovanja da je na neki način predskazao nesreću dinastije Obrenović. Malo pred smrt Miloša Obrenovića na stablu se polomila jedna veća grana, a godinu dana pred atentat na Mihaila na stablu se odlomila manja grana. Propast dinastije predskazana je 1901. godine kada je oluja iščupala stablo iz zemlje.
Zanimljiv je podatak da je takovski grm neko vreme proveo u zrenjaninskom muzeju pre nego što je vraćen u Takovo. Naime posetioci iz tadašnjeg Bečkereka su sa sobom iz Takova poneli sa sobom koru, list i žir hrasta, a 90-ih godina 20. veka oni su vraćeni u Takovo. Tradicija koju je knez Mihailo ustanovio, da se na tzv. Kneževim livadama sadi hrast naslednik, ide u korak sa Mihailovom željom da na području oko Takova uvek lista hrast dokle god srpska država postoji.
Na severoistočnoj strani Zlatibora, između sela Rožanstvo i Trnava, nalazi se jedna od najlepših i najposećenijih pećina u Srbiji – Stopića pećina. Lako dostupna, monumentalnog ulaza i bogata prirodnim oblicima, ova pećina predstavlja dragulj zapadne Srbije i nezaobilaznu tačku za sve posetioce Zlatibora.
U srcu Nacionalnog parka Đerdap, gde se Dunav probija kroz stene i sužava na svega 150 metara širine, uzdiže se planina Miroč – čuvar Kazanske klisure i jedan od najlepših vidikovaca Srbije.
Na jugu Srbije, nedaleko od Vranja, uzdiže se planina neobičnog imena – Besna kobila. Visoka gotovo dve hiljade metara, ova planina je poznata po oštrim vetrovima i prostranim pašnjacima, ali i po legendi koja objašnjava njeno ime.
Komentari(0)