
Četinari koji ne znaju za smrt – Norveška kroz oči Isidore Sekulić
Srpska književnica otkrila je Norvešku pre više od jednog veka, donoseći sa sobom slike fjordova, ribarskih sela i tišinu koja ima glas.
Srpska književnica otkrila je Norvešku pre više od jednog veka, donoseći sa sobom slike fjordova, ribarskih sela i tišinu koja ima glas.
Kako je mladalačka zaljubljenost Branka Radičevića nadživela osećanja i postala deo srpske književnosti
Kako su beogradske ulice, obale i kafane postale inspiracija jednom od najvećih srpskih pisaca
Saznajte zbog čega je čuveni srpski pisac uništavao sopstvena dela i kakva je to borba rastrzala njegovu dušu
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.
Mika je otišao sa ovog sveta ali je ostao besmrtan, prepoznajemo ga u njegovoj Besmrtnoj pesmi, udahnuo joj je život i ostao besmrtan
"Ceo narod će Branka žaliti i kao čoveka i kao pisca koji je našem narodu mnogo dao.", pisala je Desanka Maksimović. U poruci koju je ostavio svojoj supruzi napisao je: “Zbogom lijepi i strašni živote!”
Čuveni pisac Borisav Stanković bio je boem, romantil i veoma sujeveran čovek koji je verovao u sudbinu.
Slavni srpski pisac u svom stilu nasamario i sudiju i oštećenu