Srpska književnica otkrila je Norvešku pre više od jednog veka, donoseći sa sobom slike fjordova, ribarskih sela i tišinu koja ima glas.
Putovanje na sever
Isidora je oduvek bila radoznala putnica, ali Norveška nije bila slučajan izbor. Privukle su je priče o zemlji koja ima „najlepše tišine na svetu“ i prirodu koja oblikuje karakter ljudi.
Oko 1912. godine, Isidora Sekulić krenula je na put iz Srbije koji će je odvesti daleko preko fjordova i šumskih proplanaka. Njene impresije izdaju se 1914. i u njima Norveška blista nevidljivim bojama – drveće ostaje zeleno i kad trese mraz, deca se spuštaju niz brda bez straha, a u srcima dalekih ljudi cveta tiha čežnja za prisutnošću.
Možda vas zanima:
Miloš Crnjanski i beogradske šetnje: Grad koji je ušao u njegove stihove
Kako su beogradske ulice, obale i kafane postale inspiracija jednom od najvećih srpskih pisaca
Zašto je Bora Stanković krišom palio svoje rukopise: Malo poznata drama slavnog pisca iz Vranja
Saznajte zbog čega je čuveni srpski pisac uništavao sopstvena dela i kakva je to borba rastrzala njegovu dušu
Možda vas zanima:
Miloš Crnjanski i beogradske šetnje: Grad koji je ušao u njegove stihove
Kako su beogradske ulice, obale i kafane postale inspiracija jednom od najvećih srpskih pisaca
Zašto je Bora Stanković krišom palio svoje rukopise: Malo poznata drama slavnog pisca iz Vranja
Saznajte zbog čega je čuveni srpski pisac uništavao sopstvena dela i kakva je to borba rastrzala njegovu dušu
Možda vas zanima:
Miloš Crnjanski i beogradske šetnje: Grad koji je ušao u njegove stihove
Kako su beogradske ulice, obale i kafane postale inspiracija jednom od najvećih srpskih pisaca
Zašto je Bora Stanković krišom palio svoje rukopise: Malo poznata drama slavnog pisca iz Vranja
Saznajte zbog čega je čuveni srpski pisac uništavao sopstvena dela i kakva je to borba rastrzala njegovu dušu
Strmi Oslo i dečiji smeh na snegu
Prvi utisak nje je bio grad prepun strmih ulica. Oslo je dočekao Isidoru talasastim pejzažom od zgrada i brda: „Deca se spuštaju na saonicama – niko im ne brani, niko se ne boji.“ Šaljivo, gotovo yin-yang prizor zime i radosti, gde je sneg postao svakodnevnica, a ne prepreka.
Četinari koji ne podležu buri niti proleću
Šume su za nju bile živi portreti trpežnog postojanja: „Čudni su četinari… kada Bog šalje san i smrt drveću, oni se zelene… kao suze ponosita čoveka.“ Priroda je u njenim očima tihi junak, neustrašiv pred kišom, mrazom i ljudskom prolaznošću.
Ta zlosrećna lepotica – zemlja izgleda i čežnje
Isidora zapaža kako je Norveška beskrajno prostrana i osamljena: „Čezne se za oblikom i glasom čoveka…“ U Bergenu i gradovima-daljinama svaki susret i razgovor sa Norvežanima vrati radost – kao da u zemlji gde ljudi žive razređeno, svaki glas odzvanja kao blagoslov.
Shutterstock
Lekar u udaljenom kraju – koliko je čovek daleko…
U povratnom delu putopisa Isidora opisuje dom jednog lekara iz Telemarka – u selu toliko udaljenom da put traje ceo dan, a zimi su putevi neprohodni. „Deca se plaše petnaest zima... zli bogovi pomrčine i bure vladaju devet meseci u godini. Na kamenu je život, u vodama je lepota, u šumama je mašta.“ Ta distanca — fizička i duhovna — za nju je bila jezivo lepa.
Horizont koji greje svojim bojama
A onda nebo koje se pretvara u žubor boja: severno svetlo nije samo svetlost – to je „nebeska ptica“ sa repom od žutih i ružičastih tonova, srebrnom čipkom što ljubi led i tamu. To je scena koju ne viđamo često, a ona ju je zabeležila kao poetsku kreaciju Sunca.
Zašto se u Srbiji kaže „puče kao stara muštikla“?
Izreka koju svi znamo, ali retko ko zna odakle potiče. Muštikla nije bila samo duvanski dodatak – bila je znak karaktera, ali i tenzije
Drugi dan Aranđelovdana: Kako se poštuje i obeležava dan koji se u pravoslavlju naziva "pohod"
U srpskoj tradiciji, drugi dan slave – pa i Aranđelovdana – zove se "pohod", "pritka" ili "patak". To je dan kada se u kuću ne dolazi zbog veselja, već zbog poštovanja i tihe čestitke
IGUMAN GAVRILO "Od ovoga zavisi kakvu će sreću Bog dati vašoj deci"
Iguman Gavrilo objasnio je od čega zavisi kakvu sreću će Bog dati deci.
ŠTA VERNIK TREBA DA ISPOVEDI SVEŠTENIKU NA ISPOVESTI? Evo šta zapravo znači ova sveta tajna
Pročitajte i podsetnik za ispovest, koji će vam skrenuti pažnju šta bi sve trebalo da ispričate svom duhovniku
Ovaj greh je patrijarh Pavle smatrao najvećim: Srbi ovo često rade, a stvara svađe, razara i dušu i porodicu
Mudre i inspirativne reči patrijarha Pavla o sujeti, zlu, moralu, ljubavi i poštenju – pravi vodič za život i večne vrednosti koje nadahnjuju svakoga
Komentari(0)