Pre nego što je skočio u smrt Branko Ćopić je u hotelu „Moskva“ učinio neverovatan gest: "Imam, verujte, veliki razlog“

Lepote Srbije

12:00

Kultura 0

"Ceo narod će Branka žaliti i kao čoveka i kao pisca koji je našem narodu mnogo dao.", pisala je Desanka Maksimović. U poruci koju je ostavio svojoj supruzi napisao je: “Zbogom lijepi i strašni živote!”

Pre nego što je skočio u smrt Branko Ćopić je u hotelu „Moskva“ učinio neverovatan gest: "Imam, verujte, veliki razlog“
Printscreen/YouTube/RTS Trezor

Bio je prvi komšija Desanke Maksimović, praktično su živeli "pod istim krovom".

"Ne mogu prosto da zamislim da njega može smrt da uzme. Kada se samo setim njegovih divnih humoristickih priča. Kad god bismo, ma gde, čitali on je bio glavni.", napisala je Desanka o Branku za Politiku.

Branko Ćopić je rođen 1. januara 1915. godine, a tragično je preminuo pre 39 godina, 26. marta 1984, izvršivši samoubistvo skokom sa Savskog mosta. Iza sebe je ostavio više od 50 pripovedaka, kratkih priča, romana i pesama i jedan je od najčitanijih i najuspešnijih pisaca sa ovih prostora.

Možda vas zanima:

NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja

NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja

Kultura

19:00

20 mart, 2024

Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja koju je Srbija ikada imala, ostavila je neizbrisiv trag u svetu poezije, svojim delima koja odražavaju duboku emotivnost, ljubav prema životu, prirodi, rodnoj zemlji, i neugasivu borbu za humanost. Rođena 1898. godine u Rabrovici, kroz svoje stihove, ona je tkala tapiseriju srpske kulturne baštine, istovremeno bivajući glas svoje generacije i večiti simbol poetskog izraza.

Možda vas zanima:

NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja

NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja

Kultura

19:00

20 mart, 2024

Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja koju je Srbija ikada imala, ostavila je neizbrisiv trag u svetu poezije, svojim delima koja odražavaju duboku emotivnost, ljubav prema životu, prirodi, rodnoj zemlji, i neugasivu borbu za humanost. Rođena 1898. godine u Rabrovici, kroz svoje stihove, ona je tkala tapiseriju srpske kulturne baštine, istovremeno bivajući glas svoje generacije i večiti simbol poetskog izraza.

Možda vas zanima:

NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja

NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja

Kultura

19:00

20 mart, 2024

Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja koju je Srbija ikada imala, ostavila je neizbrisiv trag u svetu poezije, svojim delima koja odražavaju duboku emotivnost, ljubav prema životu, prirodi, rodnoj zemlji, i neugasivu borbu za humanost. Rođena 1898. godine u Rabrovici, kroz svoje stihove, ona je tkala tapiseriju srpske kulturne baštine, istovremeno bivajući glas svoje generacije i večiti simbol poetskog izraza.

Rođen je u mestu Hašani u Bosanskoj Krajini, gde je završio osnovnu školu. Učiteljsku školu pohađao je u Banja Luci, Delnicama i Sarajevu, da bi diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu na pedagogiji.

Pre nego što je skočio u smrt Branko Ćopić je u hotelu „Moskva“ učinio neverovatan gest: Printscreen/Youtube
 

Deda kao najveća inspiracija

Otac mu umire kada je imao samo četiri godine, a on odrasta sa majkom, sestrom, stricem i dedom za koga je bio posebno vezan i često govorio da mu je on bio najveća inspiracija. U osnovnoj školi došao je i do prvih knjiga. Bilo ih je vrlo malo, ali je, kako je jednom rekao, svaku zapamtio. Prvo delo je objavio već sa 14 godina u omladinskom časopisu “Venac”, a kao književnik biva primećen već u ranim studentskim danima i 1939. godine osvaja nagradu “Milan Rakić”.

Tokom Drugog svetskog rata Branko je bio ratni dopisnik i pripadnik ustanika narodnooslobodilačke borbe. Iako pre svega satiričar, rat ostavlja trag u njegovom stvaralaštvu, pa se tih godina u njegovim rečenicama može pročitati strah i žalost koje je osećao usled teške situacije koja je zadesila njegov rodni kraj.

Pisanje za decu je najlepši posao

Jedno od njegovih najlepših dela, “Bašta sljezove boje”, posvetio je svom prijatelju Ziji Dizdareviću, ubijenom u logoru Jasenovac. U posleratnom periodu bio je urednik više dečjih časopisa i danas se smatra jednim od najvećih dečjih pisaca.

- Pisanje za decu za mene je najlepši posao, najprijatnija zabava i najbolji odmor. Kad završim jednu knjigu za decu, ja se osećam tako veseo i raspoložen kao da se vraćam s neke velike majske svečanosti - napisao je Ćopić.

Neka od njegovih najpoznatijih dela su “Prolom”, “Doživljaji Nikoletine Bursaća”, “Orlovi rano lete” i za najmlađe čuvena “Ježeva kućica”.

Pre nego što je skočio u smrt Branko Ćopić je u hotelu „Moskva“ učinio neverovatan gest: Facebook/sinhro.rs
 

Često je sebe nazivao seljakom

U radovima namenjenim odraslima prevashodno se bavio životom seljaka, siromašnih, ljudi sa margine, a inspiracija za seoske dogodovštine mu je najviše bio njegov rodni kraj. Iako je završio fakultet i posle rata postao profesionalni pisac, često je sebe nazivao seljakom i ostao skroman tokom celog svog života.

„Čovjeka valja požaliti, razumjeti učešćem, pomilovati ga lijepom rječju i dobrim sjećanjem, ali mu se valja i podsmijehnuti. I pustiti ga da se i on podsmijehne drugima i samome sebi.“, govorio je Ćopić.

1958.godine dobio je NIN-ovu nagradu za roman "Ne tuguj bronzana stražo".

Pre nego što je skočio u smrt Branko Ćopić je u hotelu „Moskva“ učinio neverovatan gest: vikipedija
 

Progon od strane Tita i Komunističke partije

Paralelno, Branko se bavio i satirom. Kada je 1950. objavio "Jeretičku priču" u listu "Jež", koja je nastala kao izraz njegovog neslaganja sa putem kojim ide država, naišao je na snažnu osudu Tita i Komunističke partije.

U jednom delu priče on navodi:

"Drug ministar zamišljeno ćuti. S jedne strane, srce ga vuče tamo, na veliku plažu, među narod, a s druge strane, sve mu se čini da će nešto izgubiti od vlastite veličine ako se umiješa među svjetinu. Ovako izdvojen od mase izgleda sam sebi mnogo važniji, vredniji i mudriji, izabran čovjek, ali mu je u duši ipak nešto prazno, kao da ne sjedi na svom pravom mjestu."

Josip Broz je tada izjavio da pisac neće biti uhapšen, ali "takvu satiru neće dozvoliti", dok su mu bili prišiveni atributi "reakcionara", "anarhiste" i "protivnika progresa". UDBA je odmah otvorila dosije „Branko Ćopić“, i stavila ga "pod mere". To je značilo da je bio praćen, beleženo je sa kim se sastajao, šta je govorio na predavanjima, a redovno je pozivan i na različita saslušanja. Sve to dovelo je do njegovog isključenja iz KPJ 1960. godine. I mnoge kolege su mu okrenule leđa.

Pre nego što je skočio u smrt Branko Ćopić je u hotelu „Moskva“ učinio neverovatan gest: vikipedija
 

Iz „Moskve“ u smrt

Pretpostavlja se da su ti progoni glavni razlog što je odlučio da digne ruku na sebe. U poruci koju je ostavio svojoj supruzi pre nego što je izvršio samoubistvo napisao je: “Zbogom lijepi i strašni živote!” Pre nego što je to učinio, Branko je bio u hotelu "Moskva" gde je bogato častio konobare, rekavši im: "Imam, verujte, veliki razlog…".

Sahranjen je na beogradskom Novom groblju u Aleji zaslužnih građana, a brojne škole, ulice i biblioteke danas nose njegovo ime. Tokom rata u Bosni i Hercegovini srušen je njegov spomenik u Bosanskoj Krupi, a njegova kuća u Hašanima spaljena.

(24sedam)

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

BONUS VIDEO:

tomanija obrenović

IGRE PRESTOLA STAROG BEOGRADA: Životna priča Tomanije Obrenović, žene koja je promenila tok istorije!

Kultura

14:00

25 april, 2024

Kažu da iza svakog uspešnog muškarca stoji jaka žena. Da je tako svedoči i sudbina Jevrema Obrenovića, mlađeg brata kneza Miloša, koji je imao privilegiju da život deli sa gospa Tomanijom. Iako su joj često pripisivali oštrinu i sklonost ka spletkama, u svojoj intimi ova oštroumna žene bila je samo majka koja je svim srcem radila za dobrobit svojih potomaka. A i kako ne bi, imala ih je devetoro.

Komentari(0)

Loading