FASCINANTNE ČINJENICE: Hram Svetog Save ima mozaik na površini od 15.000 kvadratih metara, a ovo niste znali (FOTO)
Hram Svetog Save, veličanstveni simbol Beograda, predstavlja jedno od najvažnijih svetilišta pravoslavne vere u svetu. Njegova impozantna arhitektura privlači pažnju posetilaca iz celog sveta.

Hram se ponosno uzdiže na mestu gde je, davne 1594. godine, Sinan-paša spalio mošti Svetog Save, osnivača Srpske pravoslavne crkve. Ovaj čin predstavljao je težak udarac za srpski narod, ali je upravo na toj svetoj zemlji vekovima kasnije podignut hram kao simbol pobede vere i tradicije.
Izgradnja hrama, koja je započeta 1935. godine, trajala je decenijama, ali je konačno rezultirala predivnim hramom koji je jedan od najlepših primera srpsko-vizantijskog stila arhitekture. Izgradnju je prekinuo početak Drugog svetskog rata, zbog čeka se dugo nako toga čekalo dopušetenje za nastavak radova. Hram je otvoren 2004. godine, ali su svi radovi bili zvanično završeni tek 2020. godine.
Svakog dana, sa zvonika hrama, odzvanjaju taktovi himne posvećene Svetom Savi, podsećajući sve prisutne na značaj ovog velikog svetitelja.
Možda vas zanima:

SVE ŠTO NISTE ZNALI O HRAMU SVETOG SAVE? Evo zašto je izgrađen baš na Vračaru i zašto ta lokacija nije slučajno izabrana
Što se same lokacije Hrama tiče, ona nije slučajna.

ŠTA JE TURISTIMA NAJINTERESANTIJE U SRBIJI? Objavljena lista najtraženijih atrakcija, a evo koja iz naše zemlje je oduševila strance (FOTO)
Sedam najtraženijih nazvali su „novim svetskim čudima“.
Možda vas zanima:

SVE ŠTO NISTE ZNALI O HRAMU SVETOG SAVE? Evo zašto je izgrađen baš na Vračaru i zašto ta lokacija nije slučajno izabrana
Što se same lokacije Hrama tiče, ona nije slučajna.

ŠTA JE TURISTIMA NAJINTERESANTIJE U SRBIJI? Objavljena lista najtraženijih atrakcija, a evo koja iz naše zemlje je oduševila strance (FOTO)
Sedam najtraženijih nazvali su „novim svetskim čudima“.
Možda vas zanima:

SVE ŠTO NISTE ZNALI O HRAMU SVETOG SAVE? Evo zašto je izgrađen baš na Vračaru i zašto ta lokacija nije slučajno izabrana
Što se same lokacije Hrama tiče, ona nije slučajna.

ŠTA JE TURISTIMA NAJINTERESANTIJE U SRBIJI? Objavljena lista najtraženijih atrakcija, a evo koja iz naše zemlje je oduševila strance (FOTO)
Sedam najtraženijih nazvali su „novim svetskim čudima“.
Zvona hrama su posebno zanimljiva, jer svako od njih nosi natpise na ćirilici i biblijske tekstove, ukrašene po želji darodavaca. Svako zvono ima svog darodavca, čije je ime trajno urezano na njemu, čime se čuva sećanje na one koji su svojim prilozima doprineli izgradnji ovog svetilišta.
Centralna kupola hrama, teška čak 4.000 tona, uzdiže se na visinu od 40 metara, dok površina mermernih ploča koje krase fasadu hrama može da poploča skoro dva fudbalska terena. Ovi impozantni podaci samo su delić priče o hramu Svetog Save, koji i dalje nastavlja da fascinira svojom lepotom i duhovnim značajem.
Mozaik
Hram Svetog Save u Beogradu nije samo simbol vere, već i umetnički biser koji oduzima dah svakome ko kroči u njegovu unutrašnjost. Ono što ga čini posebno impresivnim jeste mozaik koji prekriva površinu od čak 15.000 kvadratnih metara. Ovaj monumentalni mozaik sastoji se od više od 50 miliona sitnih komadića, pažljivo postavljenih kako bi stvorili jedinstvenu umetničku celinu. Na izradi ovog remek-dela radilo je čak 300 umetnika mozaičara, a kada uključimo i sve one koji su bili zaduženi za lepljenje i postavljanje, brojka raste na preko 600 ljudi. Smatra se da je ovaj mozaik najveći u hrišćanskim svetinjama, što samo dodatno potvrđuje značaj hrama Svetog Save ne samo kao verskog, već i kao kulturnog spomenika od neprocenjive vrednosti.
Kapacitet
Veličina hrama Svetog Save oduševi svakoga ko ga poseti, ali tek kada se uđe unutra, postaje jasno koliko je ovaj objekat zaista prostran. U prizemlju i na galerijama hrama može da stane do 10.000 vernika. Ovaj kapacitet omogućava da se tokom velikih verskih praznika, službi i obreda u hramu okupe hiljade ljudi.
Shutterstock
Najveći luster na svetu
Jedan od najimpresivnijih elemenata unutar hrama Svetog Save jeste ogroman luster koji dominira centralnim delom unutrašnjosti. Ovaj najveći na svetu polijelej (luster) prečnika je 20 metara. Njegova težina sa lancima koji ga drže je čak 14 tona. Ono što ovaj prostor čini još posebnijim jeste činjenica da centralni deo hrama nema stubove, što je omogućilo postavljanje najvećeg lustera na svetu. Ovaj luster nije samo dekorativni element, na njemu su ispisani simboli vere, a kada pogledate kroz njega, možete videti krst i Hrista u vaznesenju.
Ovaj jedinstveni spoj umetnosti i duhovnosti čini boravak u hramu nezaboravnim iskustvom, koje ostavlja dubok utisak na svakog posetioca.

ZABORAVLJENA VEROVANJA O SLEPOM MIŠU: Zašto je ova životinja imala dvostruku simboliku u Srbiji?
Slepi miš je u srpskoj narodnoj tradiciji imao neobičnu i složenu simboliku, često bivajući predmetom kontradiktornih verovanja i priča. Dok su ga neki smatrali nosiocem sreće i zaštitnikom doma, drugi su ga povezivali sa mračnim silama i opasnostima.

STARE SRPSKE PESME ZA USPAVLJIVANJE DECE: Koja su bila skrivena značenja narodnih uspavanki?
Srpske uspavanke nisu bile samo način da se dete umiri i uspava, već su često nosile duboku simboliku, skrivene poruke i značajne životne lekcije utkane u svoje nežne melodije i reči.

NEOBIČNI SRPSKI OBIČAJI UZ OGNJIŠTE: Kako je centralno mesto doma postalo sveto?
U tradicionalnoj srpskoj kulturi, ognjište je bilo mnogo više od mesta za pripremu hrane i grejanje domaćinstva. Ono je predstavljalo srce kuće, mesto okupljanja porodice, ali i centar brojnih običaja, rituala i verovanja koja su od njega činila gotovo sveto mesto.

ZAŠTO SE STARI SRBI PLAŠILI PONOĆI: Verovanja o magijskim moćima sredine noći
Ponoć je u srpskoj narodnoj tradiciji oduvek imala specifično mesto, obavijena tajanstvenošću i mističnim verovanjima. Naši preci smatrali su da je upravo ponoć trenutak kada je granica između svetova najtanja, a natprirodne sile najaktivnije.

TAJNE STARE VODENICE: Kako su srpski mlinari čuvali mistične običaje i verovanja?
Stare vodenice zauzimale su važno mesto u srpskom narodnom životu, ali nisu bile samo mesta gde se mlelo žito. One su često bile povezane sa brojnim mističnim verovanjima, ritualima i legendama koje su prenošene generacijama mlinara, čineći ih misterioznim i važnim delom narodne tradicije.
Komentari(0)