Ime mu se šapuće u stihovima, ali istorija o njemu gotovo da ćuti. Ivan Kosančić je jedan od najmističnijih srpskih junaka — slavljen u epskim pesmama, ali skriven u senkama istorijskih zapisa. Ko je zapravo bio vojvoda koji je pre polaska na Kosovo ugledao tursku vojsku i doneo kobnu vest?
Pesnikovo pero jače od hronike
U narodnim pesmama, Kosančić je prikazan kao neustrašiv, mudar i najbliži prijatelj Miloša Obilića i Toplice Milana. U njima on prvi sagledava snagu turske vojske s brda i prenosi vest knezu Lazaru — simbolično, prvi „vid“ pred katastrofu.
Ali u istorijskim izvorima iz 14. i 15. veka gotovo da nema traga o njegovom postojanju. Njegovo ime se ne pominje među zabeleženim velikašima, što je podstaklo teorije da je možda bio simbolički lik, ili lokalni junak koji je kasnije uzdignut u legendu.
Možda vas zanima:
TAJNA IZDAJE: KO JE ZAISTA KRIV ZA KOSOVSKI PORAZ I ZAŠTO JE VUK BRANKOVIĆ PROGLAŠEN ZA JUNAKA: Najveći mit srpske istorije!
Istorija je Vuka Brankovića proglasila izdajnikom, ali savremeni istoričari tvrde suprotno. Otkrivamo zašto je Kosovska bitka bila mnogo složenija od priče o izdaji i ko je zaista snosio krivicu za poraz na Kosovu polju 1389. godine.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
TAJNA IZDAJE: KO JE ZAISTA KRIV ZA KOSOVSKI PORAZ I ZAŠTO JE VUK BRANKOVIĆ PROGLAŠEN ZA JUNAKA: Najveći mit srpske istorije!
Istorija je Vuka Brankovića proglasila izdajnikom, ali savremeni istoričari tvrde suprotno. Otkrivamo zašto je Kosovska bitka bila mnogo složenija od priče o izdaji i ko je zaista snosio krivicu za poraz na Kosovu polju 1389. godine.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
TAJNA IZDAJE: KO JE ZAISTA KRIV ZA KOSOVSKI PORAZ I ZAŠTO JE VUK BRANKOVIĆ PROGLAŠEN ZA JUNAKA: Najveći mit srpske istorije!
Istorija je Vuka Brankovića proglasila izdajnikom, ali savremeni istoričari tvrde suprotno. Otkrivamo zašto je Kosovska bitka bila mnogo složenija od priče o izdaji i ko je zaista snosio krivicu za poraz na Kosovu polju 1389. godine.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Da li je postojao stvarni Ivan?
Postoji predanje da je Ivan Kosančić bio poreklom iz okoline Toplice, a da mu se nadimak vezuje za selo Kosanica. Neki istoričari smatraju da je moguće da se iza njegovog lika krije stvarna ličnost nižeg ranga, možda lokalni vojvoda, čije ime nije sačuvano u glavnim izvorima, ali je narod zapamtio njegovu hrabrost.
Postoji i mišljenje da je u njegovom liku objedinjeno više junaka, baš kao što se desilo sa Milošem Obilićem, koji je u nekim verzijama mit, a u nekim — istorijska ličnost.
Kosančićeva pesma u narodu
U poznatoj narodnoj pesmi "Kosovka devojka", stihovi opisuju njegovo stanje nakon boja:
"Nađe dvanaest ranjenih vojvoda, među njima Kosančić Ivana. Njega dvanaest rana udesilo, sve krvave, a nijedna smrtna, sve od glave do bijela grla."
U pesmama je elegantan, hrabar, često onaj koji mudro ćuti. Zanimljivo je da je narod u nekim krajevima — posebno u južnoj Srbiji — govorio da je „Kosančić bio poslednji koji se nasmejao pred boj“, što mu daje dodatnu tragičnu dimenziju.
Tragovi kroz toponime i usmenu predaju
U selu Kosanica, kao i u dolini reke Toplice, postoje predanja da je tamo rođen vojvoda Ivan. Neke stene, izvori i useci nose njegovo ime, a u lokalnim pričama se kaže da je „iz tog kraja pošao poslednji srpski glasnik“. U nekim krajevima postoji i običaj da se za Ivanjdan izgovara stih njemu u čast — iako većina više ne zna kome je posvećen.
Kosančić danas: Zaboravljeni heroj ili pesnička senka?
U vremenu koje voli sigurnost arhiva, Ivan Kosančić možda nema dovoljno činjenica da ispuni stranicu istorije. Ali zato ispunjava ono dublje — kolektivno sećanje naroda. I to je možda jedina istina koju mu dugujemo: da je junak koji je prepoznat po tišini, stavu i večnoj odanosti knezu — i Srbiji.
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)