Selo Pećani je bilo srpska prestonica na jedan dan.
Niti manjeg mesta, niti značajnije uloge u istoriji Srbije: malo ko bi danas na karti mogao da pronađe selo Pećani. Skriveno između Ostružnice, Umke i Velike Moštanice, praktično stešnjeno i nejasno odvojeno od ostatka ovih razuđenih naselja, Pećani, danas deo beogradske opštine Čukarica, ipak, zaslužuju i tablu i ime, ali i koju reč više, piše kaldrma.rs.
Jer, ovo mesto je davne 1805. godine bilo srpska prestonica! Bar na jedan dan. A kako je ta prestonica izgledala – niti je bilo trga, niti crkve, nekog monumentalnog zdanja sa stubovima i svečanim salama, ukrašenim govornicama i svečano odevenim poslanicima.
To je bila jedna poljana iznad mesta, okružena šumom i vojnom stražom. Skupština pod vedrim nebom. A odluke – sudbinske.
Jurišalo se tada u borbu za oslobođenje i strahovalo od napada Turaka. Beograd je tek trebalo osloboditi.
Na ovoj skupštini naroda, koji nije imao svečana odela i zlatna pisarska pera, već samo hrabro srce i snažnu volju, pojavila se jedna veoma važna ličnost – prota Mateja Nenadović koji je stigao iz daleke Rusije.
On je tamo tražio podršku za srpske ustanike i stoga su svi na skupštini čekali da čuju njegov referat. Ruski car je, izgovorio je na toj poljani prota, uzeo pod zaštitu pobunjeni srpski narod!
Nije ovaj sveštenički izveštaj bio jedina tačka dnevnog reda. Bila je to prava skupština sa nekoliko tački dnevnog reda: tu je urađen i razrez poreza, kao i obračun rashoda i izdataka od početka ustanka. Takođe, izabrana je i deputacija za putovanje u Carigrad kako bi turskom sultanu predala narodnu molbu. Stešnjena između imperija, mala Srbija je tražila podršku na svim dvorovima ne bi li se oslobodila terora lokalnih osmanskih upravnika, zloglasnih dahija, čije nasilje na narodom je dostiglo nepodnošljivu tačku, piše kaldrma.rs.
Najpoznatija ustanička skupština održana je 1804. godine u Orašcu, a te godine bila je i jedna u Ostružnici. Ova u Pećanima je održana te 1805. godine, kada se narod sa svojim predvodnicima sastajao i u Borku, kao i u Smederevu.
Iako je mesto za održavanje ove "beogradske" skupštine bilo određeno pre svega po kriterijumima bezbednosti, zbog geografije i tada teške pristupačnosti za veće formacije turske vojske koja bi napala skup, ne treba zaboraviti da je ovo seoce, praktično samo sa jednom ulicom, tako na jedan dan bilo srpska prestonica. I da su upravo tu obznanjene važne vesti i donete presudne odluke za nastavak ustanka, piše kaldrma.rs.
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)