MANASIJA Najlepši DRAGULJ SRPSKE KULTURE i nezaobilazno mesto da se vidi kakva smo SILA bili!

Lepote Srbije

19:00

Kultura 0

Manastir Manasija ili Resava, je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“. Nalazi se na oko 30 kilometara od auto-puta Beograd–Niš, blizu Despotovca.

MANASIJA Najlepši DRAGULJ SRPSKE KULTURE i nezaobilazno mesto da se vidi kakva smo SILA bili!
Shutterstock/Manasija

Neposredno nakon kosovskog boja koji je odredio sudbinu našeg naroda u narednim vekovima, despot Stefan Lazarević sagradio je ovaj jedinstveni manastir opasan tvrđavom kako bi se odbranio turske najezde.

Manastir je odmah postao kulturni centar despotovine i do danas zadržao svoju

veličanstvenu lepotu a kroz vekove su ga pljačkali, rušili i palili mnogi, od Turaka do komunista.

Vremena su se na sreću promenila, pa  se malobrojno, ali veoma vredno bratstvo Manasije na čelu sa igumanom Pavlom upustilo u težak ali hvale vredan posao da ovom jedinstvenom biseru srpske kulture vrati sjaj koji je nekada imao.

Manastir je odmah postao kulturni centar despotovine i do danas zadržao svoju

veličanstvenu lepotu a kroz vekove su ga pljačkali, rušili i palili mnogi, od Turaka do komunista.
Vremena su se na sreću promenila,

U zadnje tri godine otkad je manastiru vraćan istorijski značaj muškog opštežiteljnog manastira država je prepoznala i podržala inicijativu da se manastir obnovi.

Treću godinu Manasija dobija sredstva od Ministarstva kulture, te je tako već treća sezona kako se radi rekonstrukcija utvrđenja jugoistočnog dela zida bedema, odnosno maloga grada. Za 2027. godinu je u planu da se organizuje veliki naučni, možda i međunarodni simpozijum na temu srednjeg veka, Svetog despota Stefana i da celokupna Manasija bude obuhvaćena, jer Manasija je jedan od retkih spomenika kulture kod nas da se crkva nalazi unutar staroga grada, odnosno čitavog utvrđenja. Manasija je jedinstvena u svetu, nije u pitanju najlepša crkva ili najlepši životopis, u pitanju je najlepši kompleks i kao takav se nalazi na Uneskovoj preliminarnoj listi za zaštitu svetske kulturne baštine - rekao je iguman za Alo!.

Iguman je dodao da je do tog velikog jubileja potrebno uraditi i sledeće - Potrebno je da se uradi potpuna rekonstrukcija jedne od najvećih trpezarija srednjeg veka, koja je bila odmah nasuprot crkve, možete videti njene ostatke. To je bila jedna velika građevina na dva nivoa, trpezarija je bila na spratu, a u prizemlju je bila velika ostava ili magacin, za hranu, smeštaj žita i ostalih namirnica neophodnih za život velikog manastira. Preko puta, odnosno na severnom delu zida, bila je despotova rezidencija, gde je on obitavao i radio i u planu je da se uradi s velikom bibliotekom unutra i s gostoprimnicom. Zatim, planirano je da se završi drugi i treći bedem utvrđenja, da se završi rekonstrukcija postojeće fortifikacije, kao i rekonstrukcija maloga grada, i da se izmesti asfaltni put na zahtev Uneska, jer je to uslov da manastir bude proglašen za svetsku kulturnu baštinu. Sve nabrojano bi trebalo završiti kako bi Manasija mogla u potpunosti da se prezentuje onako kako zaslužuje. Kada se bude izmeštao put, u planu je da se uradi veliki novi parking za manastir, s ogromnim toaletom. Trebalo bi da se uradi i kompletna rekonstrukcija despotove kule, koja ima sedam spratova i gde bi trebalo da se nađe jedna postavka stalnog muzeja kamene plastike.

Od 2003. do 2006. godine kada su vršena arheološka ispitivanja, tada su i obretene mošti Svetog despota Stefana Lazarevića i premeštene u kivot u kojem se sada nalaze. Tada je rađena prvo ekspertiza, pa potom DNK analiza, i utvrđeno je sa 99,94 odsto tačnosti da je to nedvosmisleno sin svetog kneza Lazara. Utvrđeno je zapravo ono što Konstantin Filozof beleži 1437. godine, nekih 10 godina posle despotove smrti, o tome gde je grobnica svetoga despota Stefana, „kada se uđe u crkvu sa desne strane“, u njegovom žitiju. On je preminuo iznenada u pedesetoj godini života.

Gradnja ovog imponzantnog zdanja je trajala između 1407. i 1418. godine. Odmah posle osnivanja, Manasija je postala kulturni centar despotovine. Njena Resavska škola bila je izvor pisanih dela i prevoda i posle pada despotovine, kroz ceo 15. i 16. vek. U toku viševekovne turske okupacije, manastir je više puta pustošen i razaran. Sa crkve je bio skinut olovni krov, pa je više od jednog veka crkvena građevina prokišnjavala i dve trećine fresaka je nepovratno propalo. Iako teško oštećen, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srednjovekovnog slikarstva.

Manasija je postala značajno turističko odredište, sve više ljudi hrli da vidi kakva je sila bila srednjovekovna Srbija

Lepote Srbije/Alo!

Pročitajte još:

https://lepotesrbije.alo.rs/turizam/vesti/12545/mesto-gde-knez-lazar-pociva-manastir-poznat-i-kao-kulturni-centar-u-kome-se-negovala-i-neguje-pisana-knjizevnost/vest

 

 

Komentari(0)

Loading