Simboli skrivene mudrosti na zidovima srednjovekovne tvrđave
Manastir Manasija, jedan od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih spomenika, krije tajne koje vekovima zbunjuju istraživače. Među njegovim zidovima i freskama nalaze se misteriozni uklesani simboli za koje se pretpostavlja da su mogli biti tajni kodovi, znakovi pripadnosti određenim redovima ili čak drevne astronomske poruke.
Ko je ostavio tajanstvene simbole?
Monasi ratnici – Manasija je bila ne samo verski centar već i vojna tvrđava. Veruje se da su monasi, osim duhovnog života, učestvovali u strateškim odlukama i zapisivali tajne poruke u kamen.
Možda vas zanima:
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Majstori graditelji – Mnogi simboli su možda potpis graditelja koji su ostavljali svoje oznake, slično masonima u zapadnoj Evropi.
Zavetni znakovi – Neki istraživači veruju da su oznake bile deo posebnih molitvenih rituala, sakrivenih od očiju neprijatelja.
Moguća značenja uklesanih znakova
Geometrijske figure i zvezde – Pojedini simboli imaju oblik šestokrake zvezde, što ukazuje na moguće astronomske ili ezoterične reference.
Krstovi sa dodatnim oznakama – Ovi motivi se javljaju u drugim srednjovekovnim manastirima i često su povezani sa vitezovima reda Zmaja.
Neobjašnjivi natpisi – Na pojedinim mestima uočeni su natpisi na staroslovenskom jeziku sa rečima koje ne odgovaraju poznatim tekstovima tog doba.
Da li su poruke još uvek neotkrivene?
Iako su brojni stručnjaci proučavali Manasiju, mnoga pitanja ostaju bez odgovora:
Da li su uklesane poruke deo izgubljenog rukopisa koji nikada nije pronađen?
Postoji li dublja veza između manastira i tajnih viteških redova?
Može li moderna tehnologija, poput laserskog skeniranja, otkriti još nepoznate natpise?
Manasija i njena večna misterija
Manastir Manasija ostaje ne samo duhovno središte, već i prostor ispunjen tajnama prošlosti. Dok naučnici pokušavaju da dešifruju njegove simbole, jedno je sigurno – ovo mesto nastavlja da privlači istraživače, ljubitelje istorije i sve one koji veruju da su monasi ostavili poruke koje još čekaju da budu otkrivene.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)