MESTO GDE KNEZ LAZAR POČIVA Manastir poznat i kao kulturni centar u kome se negovala i neguje pisana književnost

J. K.

17:12

Turizam 0

Pored sela Senja, kod Ćuprije, u podnožju Kučajskih planina, smešten je manastir Ravanica, koji je sazidao knez Lazar Hrebeljanović, sedamdesetih i osamdesetih godina 14. veka.

MESTO GDE KNEZ LAZAR POČIVA Manastir poznat i kao kulturni centar u kome se negovala i neguje pisana književnost
Shutterstock

 

Posle Kosovske bitke 1389. godine na Vidovdan i Lazareve pogibije, njegove mošti prenesene su iz prištinske crkve Vaznesenja u Ravanicu 1392. godine, manastir postaje mesto hodočašća oko kojeg se stvara kult kneza Lazara, kosovskog mučenika, a zatim i njegovih saboraca.

Posle Kosovske bitke, Turci su više puta plenili celu srpsku zemlju. Zabeleženo je da je Ravanica pustošena i paljena nekoliko puta: 1396, 1398, 1436. i 1686/7. i krajem 18. veka u vreme Kočine krajine. Letopisac arhimandrit Georgije piše da su Turci posle konačne propasti srpske države (1459.), opustošili Ravanicu i odneli svo zlato i srebro koje su u njoj našli.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Ravanica je za vreme Bečkog rata od 1687. godine pa sve do seobe Srba 1690. godine prošla kroz jako buran period. Zapisi iz tih godina spominju kako je ona i tada paljena i pljačkana, a monasi svirepo ubijani, tako da je skoro zapustela.

MESTO GDE KNEZ LAZAR POČIVA Manastir poznat i kao kulturni centar u kome se negovala i neguje pisana književnost Shutterstock
 

 

Jeromonah ravanički Stefan Daskal ostavio je spise o tome kroz šta su monasi i sam manastir prošli tokom 17. veka. Po njegovom zapisu, u proleće 1690. godine patrijarh pećki Arsenije III Čarnojević sa 37 hiljada porodica beži ispred turske sile preko Dunava. Monasi iz manastira Ravanice uzeše kneževe mošti i najnužniji inventar i pridružiše se patrijarhu Arseniju.

Posle 40 dana iscrpnog i mucnog pešačenja stigli su u Sentandreju, mesto koje je bilo predodređeno za srpske porodice. Monai su podigli malu drvenu crkvu i u nju položili mošti Svetog kneza Lazara 1697. godine.

 

Kada su ravanički monasi napustili mesto Sentandreju, uputili su se ka Fruškoj gori gde su u šumi pronašli zapusteli manastir Vrdnik, koji su obnovili i sazidali kelije koristeći drvo, kamen i zemlju. Obnavlili su ga temeljno, ali mu menjaju crkvenu slavu, obnovljenu crkvu, umesto svetom Jovanu, posvećuju Vaznesenju Hristovom, slavi njihove Ravanice. U nju položiše mošti Svetog kneza Lazara. Od tada se i manastir Vrdnik naziva Ravanica. Da bi se razlikovale dve Ravanice, dobiše epitete – jedna Moravska, druga Sremska.

Manastir Ravanice poznat je i kao kulturni centar u kome se negovala i neguje pisana književnost, a oko manastira se plelo i usmeno stvaralaštvo. Veliki, ako ne i najveći broj u svetu poznatih narodnih pesama posvećen Kosovu i kosovskim junacima nastao je uz Ravanicu. Izgleda da je Ravanica već tada bila i neka vrsta monaške škole, ali se tek od 17. veka znaju imena pojedinih njenih učitelja – daskala.

Manastir Ravanica predstavlja i početak moravske škole, novog stilskog pravca u srpskom slikarstvu. Sudeći po izgledu likova i ktitorskoj kompoziciji između 1385. i 1387. godine živopisanje manastira je završeno. Freske nisu završene iste godine, a ni autor nije bio isti.

Ravanica je postojala kao muški manastir sve do 30. oktobra 1946. godine, kada je uprava manastira Ravanice poverena igumaniji Jefimiji Mićić sa 25 monahinja. Tada je Ravanica prvi put u istoriji postala ženski manastir.

Manastir Ravanica na mapi

 

 

Komentari(0)

Loading