Vardenik – planina koju planinari još nisu otkrili: Netaknuta divljina iznad Vlasine
Zabačena, tiha i moćna, planina Vardenik krije staze koje ne znaju ni mnogi lokalci, a pruža vidike koji oduzimaju dah
Dok svi hrle na Staru planinu, Kopaonik ili Rtanj, Vardenik tiho čeka svoje planinare. Smešten između Surdulice i Vlasinskog jezera, ova planina od 1.875 metara visine jedno je od poslednjih planinskih utočišta netaknute prirode, bez gužvi, ski-centara i asfalta. Njene staze nisu obeležene u turističkim vodičima, ali oni koji su ih jednom prošli – vraćaju im se svake godine, u tišini i poštovanju.
Uspon na Veliki Strešer – krovu Vardenika
Najviši vrh Vardenika nosi ime Veliki Strešer i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.875 metara. Do njega se dolazi iz više pravaca, ali najlepša i najzaboravljenija ruta vodi iz pravca sela Topli Do, kroz gustu borovu i bukovu šumu, uz vodotokove koji tokom leta presuše, ali na proleće i jesen pevaju. Uspon traje oko tri sata, a staza je pogodna i za rekreativne planinare. Na vrhu – panorama koja ostavlja bez daha: pogled puca ka Vlasinskom jezeru, Besnoj Kobili, Čemerniku i čak Prokletijama kada je vedar dan.
Planina bez buke i bez signala
Jedna od najvećih vrednosti Vardenika jeste – odsustvo civilizacije. Nema kafića, nema saobraćaja, često ni mobilnog signala. Ovo je prostor za one koji žele da istinski pobegnu. Mnoge staze nisu markirane, ali su prohodne i sigurne za one koji znaju da se orijentišu ili koriste offline GPS aplikacije. Planinarska društva iz Surdulice i Vladičinog Hana povremeno organizuju ture, ali retko – i to ovu planinu čini idealnom za one koji traže potpuni mir i kontakt sa divljinom.
Divlje bilje, retke životinje i voda iz kamena
Vardenik je bogat divljim lekovitim biljem – majčina dušica, kantarion, vranilova trava i borovnice koje bukvalno same iskaču ispod čizama. U višim predelima moguće je videti lisice, jastrebe, srne, pa čak i tragove vukova. Ono što je posebno jeste veliki broj izvora kristalno čiste vode – lokalci kažu da „svaka stena u Vardeniku ima svoje oko“.
Povezanost sa Vlasinskim jezerom
Za one koji žele da kombinuju planinarenje sa odmorom, tu je Vlasinsko jezero – udaljeno svega 15 km od podnožja planine. Savršeno za kampovanje posle uspona, pecanje, vožnju čamcem ili samo sedenje uz obalu dok magla prekriva površinu. Vardenik i Vlasina zajedno čine prirodni biser jugoistočne Srbije, još uvek zaštićen od masovnog turizma.
Planina za one koji znaju da ćute
Vardenik nije za svakoga. Nema staza sa ograničenjem brzine, ali ima mesta gde zastaje dah. Nema kafića, ali ima potoka koji šumi kao da peva. Nema žičara, ali ima stena na kojima možete da sednete i zaboravite sve što ste poneli iz grada. To nije planina za slikanje – to je planina za pamćenje.
Selo Ba: Srpska Švajcarska na ivici zaborava, gde vukovi zavijaju, a ljudi ne odlaze
Na visinama Povlena, iznad magle i zaborava, nalazi se selo Ba – mesto sa dušom, tišinom i poslednjim čuvarima planinske Srbije
Vardenik – planina koju planinari još nisu otkrili: Netaknuta divljina iznad Vlasine
Zabačena, tiha i moćna, planina Vardenik krije staze koje ne znaju ni mnogi lokalci, a pruža vidike koji oduzimaju dah
Pet najboljih vikendica u Srbiji za jesenji odmor: Za jednu vam je potrebno manje od 70 evra - dušu ćete odmoriti
Za sve koji žele da provedu vikend van gradskih gužvi, Srbija nudi različite opcije
SREBRO ZA ZMAЈA: Zašto su Jastrebac zvali "planinom srebra" i kako se kovao novac od plemenitog metala u srcu Srbije
Planina Jastrebac, najšumovitija planina Balkana, nije samo ekološki raj. Vekovima je bila poprište rudarske groznice, a legende je povezuju sa moćnim mitskim bićima. Otkrivamo zašto se Jastrebac nazivao "planinom srebra", kako je nastala legenda o "Zmaju" i zašto su rudari morali da ostavljaju poklone pre ulaska u okna.
Ovo je jedna od najlepših tvrđava u Srbiji: Fetislam na obalama Dunava izgradili Turci nakon što su osvojili Beograd
Na obali Dunava u Kladovu vekovima odoleva tvrđava Fetislam koju su Turci podigli nakon zauzimanja Beograda, polovinom 16. veka. Ova tvrđava iz godine u godinu postaje sve posećenija, a veliko kulturno-istorijsko bogatstvo koje čuva među svojim zidinama privlači i strane i domaće goste.
Komentari(0)