Svih 11 vladara iz srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića zvali su se Stefan, ali nijednom to nije bilo pravo ime
Nemanjići su najpoznatija srednjovekovna balkanska dinastija koja je vladala ovim prostorom više od dva veka (1166-1371). Ime je dobila po svom osnivaču Nemanji koji je bio veliki župan Raške, vladar koji je udario temelje stvaranja moćne srpske države u srednjem veku.
Dinastija je dala 11 vladara i to je svima poznato. Međutim, ono što retko ko zna jeste da, iako su se svi vladari ove dinastije zvali Stefan, nijednom od njih to zapravo nije bilo pravo ime!
Prvom Stefanu je lično ime bilo Nemanja i kao takav se navodi u mnogim pisanim izvorima onog vremena. Ime Stefan u smislu kako ga je upotrebljavao osnivač dinastije, a kasnije i svi njegovi potomci, zapravo je jedna vrsta titule i u prenosnom smisu znači kralj/vladar. Poput rimskog Cezara, ime je postalo titula.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Stefan je muško ime grčkog porekla. Dolazi od reči Stephanos što znači “venac, kruna“. Stefan je zapravo “onaj koji je krunisan". Ovo ime nosili su mnogi evropski kraljevi – engleski, mađarski i poljski, a nakon Stefana Nemanje i svi njegovi potomci, naslednici srpskog prestola.
Stefan Prvovenčani (puno ime mu je zapravo bilo Stefan Nemanja II), Stefan Radoslav, Stefan Vladislav, Stefan Uroš I, Stefan Dragutin, Stefan Uroš II Milutin, Stefan Vladislav II, Stefan Uroš III Dečanski, Stefan Uroš IV Dušan, i Stefan Uroš V. Ime Stefan dodavali su u čast osnivača dinastije, tradicije, ali i simbolične potvrde njihovog prava da vladaju.
Osim samog značenja imena Stefan, deo odgovora na ovu zanimljivost krije se u rasprostranjenosti kulta Svetog Stefana u Vizantiji, prvog svetitelja koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom.
Kult Svetog Stefana bio je jak i u Zeti i Raškoj. Postao je zaštitnik prestoničkog grada Skadra – gde se nalazila crkva posvećena Sv. Stefanu Prvomučeniku, a bar za jednog dukljanskog vladara, Stefana Vojislava, znamo da je nosio „nemanjičko“ ime titule.
Sveti Stefan bio je krsna slava dinastije Nemanjić i zaštitnik svih vladara iz ove porodice. Njegov lik se nalazio na reversu vladarskog pečata kao i na bazi kovanica. Ovo je bio i razlog više da kraljevi iz dinastije Nemanjića pored svog imena dodaju i ime Stefan.
Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom. Njegovo mučenje potresno je opisano na stranicama Novog zaveta. Poslednje reči svetog arhiđakona Stefana bile su: „Gospode, ne uračunaj im ovaj greh.“ Mošti svetog prvomučenika Stefana pronađene su blizu Jerusalima 415. godine.
(sedmica.me)

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)