Crkva Ružica, smeštena je na Kalemegdanu u Beogradu, ima bogatu istoriju i lepotu koja je čini posebnom.

Narodno predanje svedoči da se Ružica nalazila na istom mestu gde je i danas, jer je narod poštovao izvor Svete Petke, između ostalog, zato što je njegova voda prolazila ispod temelja hrama crkve posvećene Presvetoj Bogorodici.
Veruje se da su sestre Ružica, Marica i Cveta na prostoru beogradske tvrđave podigle po jednu crkvu kao svoju zadužbinu koje su bile prozvane po njihovim imenima. U jednoj staroj narodnoj pesmi se pominje crkva pod ovim imenom na Beogradskoj tvrđavi. To su narodne pesme Ženidba Todora Jakšića i Deoba Jakšića.
Crkva Ružica je najstarija crkva u prestonici Srbije.
Možda vas zanima:

ČUDOTVORNA VODA SVETE PETKE: Pravo ČUDO! Došao sam na izvor bolestan, a sutra bio ZDRAV
Na praznik Svete Petke, svake godine je veliki red ispred crkve na Kalemegdanu, posvećene ovoj svetiteljki.

Maj u Beogradu: Putovanje kroz boemske ulice Skadarlije, istorijske tvrđave Kalemegdana i oaze rekreacije na Adi Ciganliji
Dok maj polako otkriva svoje čari, Beograd, srpska prestonica, postaje mesto gde se boje, zvukovi i mirisi stapaju u savršenstvo ovog godišnjeg doba. Grad na ušću Save i Dunava nudi brojne mogućnosti za istraživanje i uživanje tokom maja, a među njima su i neizostavni popularni lokaliteti poput Skadarlije, Kalemegdana i Ade Ciganlije.
Možda vas zanima:

ČUDOTVORNA VODA SVETE PETKE: Pravo ČUDO! Došao sam na izvor bolestan, a sutra bio ZDRAV
Na praznik Svete Petke, svake godine je veliki red ispred crkve na Kalemegdanu, posvećene ovoj svetiteljki.

Maj u Beogradu: Putovanje kroz boemske ulice Skadarlije, istorijske tvrđave Kalemegdana i oaze rekreacije na Adi Ciganliji
Dok maj polako otkriva svoje čari, Beograd, srpska prestonica, postaje mesto gde se boje, zvukovi i mirisi stapaju u savršenstvo ovog godišnjeg doba. Grad na ušću Save i Dunava nudi brojne mogućnosti za istraživanje i uživanje tokom maja, a među njima su i neizostavni popularni lokaliteti poput Skadarlije, Kalemegdana i Ade Ciganlije.
Možda vas zanima:

ČUDOTVORNA VODA SVETE PETKE: Pravo ČUDO! Došao sam na izvor bolestan, a sutra bio ZDRAV
Na praznik Svete Petke, svake godine je veliki red ispred crkve na Kalemegdanu, posvećene ovoj svetiteljki.

Maj u Beogradu: Putovanje kroz boemske ulice Skadarlije, istorijske tvrđave Kalemegdana i oaze rekreacije na Adi Ciganliji
Dok maj polako otkriva svoje čari, Beograd, srpska prestonica, postaje mesto gde se boje, zvukovi i mirisi stapaju u savršenstvo ovog godišnjeg doba. Grad na ušću Save i Dunava nudi brojne mogućnosti za istraživanje i uživanje tokom maja, a među njima su i neizostavni popularni lokaliteti poput Skadarlije, Kalemegdana i Ade Ciganlije.
Nekada je bila barutni magacin, a kasnije je pretvorena u vojnu crkvu oko 1867. godine.
Tokom Prvog svetskog rata, crkva je teško oštećena, ali je 1925. godine ponovo osveštana nakon kompletne restauracije zahvaljujući prilozima.
Nakon obnove, desno od ulaznih vrata postavljena je spomen ploča na kojoj je između ostalog zapisano: “Za vreme svetskog rata 1914-1918 od strane austrougarske i nemačke vojske opljačkan je i porušen ovaj hram vojnički. Pod vladom kralja Srba, Hrvata i Slovenaca, Aleksandra Prvog, upravom srpskog patrijarha Dimitrija, obnovljen je hram Božiji”.

Međutim, ono što Crkvu Ružicu čini jednom od najjedinstvenijih na svetu je luster koji je napravljen od ratnog materijala.
Luster je izgrađen od austrougarskih granata, puščanih i pištoljskih metaka, srpskih oficirskih sablji, delova vojničkih sanduka.
Ukrasi na ovom lusteru su, ništa drugo do – pravi kuršumi.
Crkva Ružica je tako simbolički odala poštovanje jednom vremenu i ljudima koji su živote izgubili za svoju domovinu, podsećajući nas da takvo nešto više nikada ne sme da se dogodi.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)