KO JE ZAISTA BIO VLADETA JEROTIĆ: Njegovo bogato i raznoliko delo inspiriše ljude širom sveta
Vladeta Jerotić bio je izuzetna figura u savremenoj srpskoj kulturi, poznat kao psihijatar, psihoterapeut, profesor, književnik, filozof i duhovni vođa. NJegovo bogato i raznoliko delo inspiriše ljude širom sveta, a posebno omladina je zainteresovana za njegovu pisanu reč.
Vladeta Jerotić je diplomirao medicinu na Univerzitetu u Beogradu, specijalizirao psihijatriju i kasnije postao redovni profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu. Međutim, njegov doprinos društvu nije bio ograničen samo na medicinsku oblast. Kroz svoj rad kao psihoterapeut, Jerotić je istraživao dubine ljudske duše i posvetio se pronalaženju načina kako pomoći ljudima da prevaziđu svoje unutrašnje konflikte i teškoće.
Pored svoje književne i duhovne delatnosti, Vladeta Jerotić je bio poznat i intelektualac koji se hrabro izjašnjavao o društvenim pitanjima. NJegov smisao za humor, blagost i mudrost činili su ga omiljenim sagovornikom i učiteljem mnogima.
Zanimljive detalje iz života otkrio je u svojoj autobiografiji:
Možda vas zanima:

KAD ZALJUBLJENOST ZASLEPI: Vladeta Jerotić otkrio šta treba da pitate sebe pre braka (VIDEO)
Čuveni srpski psihijatar dr Vladeta Jerotić otkrio koje pitanje treba postaviti sebi pre braka

SAVETI VLADETE JEROTIĆA: Evo kako da prepoznate da li vam je neko iskren prijatelj
„Od neprijatelja učimo“
Možda vas zanima:

KAD ZALJUBLJENOST ZASLEPI: Vladeta Jerotić otkrio šta treba da pitate sebe pre braka (VIDEO)
Čuveni srpski psihijatar dr Vladeta Jerotić otkrio koje pitanje treba postaviti sebi pre braka

SAVETI VLADETE JEROTIĆA: Evo kako da prepoznate da li vam je neko iskren prijatelj
„Od neprijatelja učimo“
Možda vas zanima:

KAD ZALJUBLJENOST ZASLEPI: Vladeta Jerotić otkrio šta treba da pitate sebe pre braka (VIDEO)
Čuveni srpski psihijatar dr Vladeta Jerotić otkrio koje pitanje treba postaviti sebi pre braka

SAVETI VLADETE JEROTIĆA: Evo kako da prepoznate da li vam je neko iskren prijatelj
„Od neprijatelja učimo“
"Rođen sam u Beogradu, u činovničkoj porodici, avgusta 1924. godine. "Jedinac u majke!" Dok sam bio mali, ponekad sam pitao roditelje zašto nemam brata ili sestru. Kasnije, ovakva pitanja bila su sve ređa, pa mi se, na kraju, činilo da je baš dobro što sam jedinac, jer sam uživao u narcističkim prednostima jedinca.
Naravno, već sam za vreme gimnazijskog školovanja lagano otkrivao u sebi, kao i u odnosima sa ljudima, prilične nedostatke i "pukotine" karaktera samo jednog deteta u porodici. I danas smatram da je jedan deo Senke u mojoj ličnosti (kako je Jung nazvao "palog brata" u nama, odnosno inferiorni deo ličnosti) - samo delimično korigovan svesnim uvidom, radom na sebi i povoljnim spoljašnjim uslovima – treba pripisati egoizmu, koji uvek preti da nabuja u jedinca u porodici, nad kojim roditelji preterano lebde i strepe. Otud sam preporučivao većini mojih pacijenata, poznanicima i mlađim prijateljima da imaju više dece, pošto je porodična dinamika u takvim porodicama daleko prirodnija i normalnija, nego tamo gde raste jedna biljka koja će, možda, dati cvet, ali to nikad nije sigurno.
Oca sam zapamtio kao vrednog i poštenog čoveka koji je savesno obavljao svoje dužnosti; bio je tačan, strog i precizan u svemu što je radio, pa je smatrao sasvim prirodnim da i od mene to isto zahteva. Majka je bila topla, osećajna, malo nervozna žena, ne uvek zadovoljna pomalo krutim i ne mnogo društvenim mužem, pa je, zbog toga, prenosila višak svojih neostvarenih želja na mene, što nije bilo uvek dobro.

Zašto pravoslavci stoje u crkvi, dok ljudi drugih vera kleče
Najraniji hrišćani, oni koji su živeli u apostolskim vremenima, dakle, tokom prvog stoleća nove ere, molili su se stojeći

Oplenac – gde se pod svodovima kraljevske crkve čuva istorija Srbije
Oplenac nije samo crkva – to je kraljevski kompleks, umetničko remek-delo i mesto gde su sahranjeni Karađorđevići, dinastija koja je oblikovala srpsku istoriju.

"Na Drini ćuprija" – most koji priča vekovne priče o ljudima i sudbinama
Remek-delo Ive Andrića, roman koji nas vodi kroz istoriju, sudbine i previranja Balkana, ispričane kroz kamen mosta na Drini.

KROZ OVU MRAČNU CRNU ŠUMU BEŽAO JE CRNI ĐORĐE: Ovako je čuveni Danac pisao o Srbiji NEPOZNATA PRIČA O KRALJU BAJKI ANDERSENU
2. oktobra 1805. godine rođen je čuveni danski književnik poznat u svetu najviše po bajkama, Hans Kristijan Andersen.

Šta je patrijarh Pavle smatrao "najvećim srpskim grehom"? Kad se to javi, bez traga nestaju i ljubav i vera
Patrijarh srpski Pavle jedan od najpoštovanijih verskih poglavara u istoriji Balkana, a iza njega je ostalo mnogo mudrih misli, među kojima je i ona o tome šta smatra najvećim grehom.
Komentari(0)