NAŠI STARI SU POŠTOVALI OVAJ OBIČAJ Evo šta se nekada radilo na Badnje veče sa crnim lukom i šta se sutradan sazna
Najstariji član porodice, sutradan, na Božić, treba da razgleda ljuske. U onoj u kojoj ima vode, u tom mesecu će biti kiše. Ako je neka ljuska suva, taj mesec će biti sušan.
Badnji dan i Božić sa sobom nose mnoge običaje. Jedno od njih tiče se i vremenske prognoze i to za celu godinu.
Možda vas zanima:
STARI SRPSKI OBIČAJI NA BADNJI DAN I VEČE Šta treba spremiti i zašto voda ima poseban značaj
Glavni simbol Badnjeg dana - badnjak - seče se u šumi, a ponegde se poštuje običaj da se na mestu gde je uzet ostavi i dar. Zato će domaćice pripremiti na vreme pogaču pa domaćin polovinu ostavi u šumi, tamo gde je badnjak i isekao. Ostatak pogače se jede na povratku kući.
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
Možda vas zanima:
STARI SRPSKI OBIČAJI NA BADNJI DAN I VEČE Šta treba spremiti i zašto voda ima poseban značaj
Glavni simbol Badnjeg dana - badnjak - seče se u šumi, a ponegde se poštuje običaj da se na mestu gde je uzet ostavi i dar. Zato će domaćice pripremiti na vreme pogaču pa domaćin polovinu ostavi u šumi, tamo gde je badnjak i isekao. Ostatak pogače se jede na povratku kući.
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
Možda vas zanima:
STARI SRPSKI OBIČAJI NA BADNJI DAN I VEČE Šta treba spremiti i zašto voda ima poseban značaj
Glavni simbol Badnjeg dana - badnjak - seče se u šumi, a ponegde se poštuje običaj da se na mestu gde je uzet ostavi i dar. Zato će domaćice pripremiti na vreme pogaču pa domaćin polovinu ostavi u šumi, tamo gde je badnjak i isekao. Ostatak pogače se jede na povratku kući.
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
Naši stari su, naime, ova dva praznika, koristili da to saznaju i to uz pomoć glavice crnog luka.
Potrebno je, da na Badnje veče, glavicu crnog luka isečete na 12 delova, odnosno 12 belih ljuski.
Poređajte ih jednu do druge u nizu i u svaku sipajte malo soli, pa stavite na prozor da prenoći.
Najstariji član porodice, sutradan, na Božić, treba da razgleda ljuske. U onoj u kojoj ima vode, u tom mesecu će biti kiše. Ako je neka ljuska suva, taj mesec će biti sušan.
Kako je Dobrica sa 4 razreda osnovne škole uspeo da napiše najpotresniju pesmu o Srbiji: Kada je pročitana, odrasli ljudi su plakali
Niko adekvatniji nije bio da nosi ime Dobrica od našeg pisca Dobrice Erića koji je napisao neverovatne pesme o Srbiji, pretočivši ih u čist melem za dušu
Spalili mu sve što je imao, dane provodio u vozu, a svojim pesmama stvorio naše najveće pevače: Kad je ovo doživeo, odlučuje da umre
Duško Trifunović je u svaku svoju pesmu utkao svoje duboke emocije, zato su i danas veliki hitovi.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Komentari(0)