DANAS JE JEDAN OD NAJLEPŠIH PRAZNIKA U Srbiji se obeležavaju detinjci, a evo šta taj dan predstavlja i zašto je to samo početak praznične atmosfere
To uzajamno „drešenje“ u hrišćanskim kućama stvara prazničnu, svečanu atmosferu poput one koju su, uz darove, doneli istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta u Vitlejemsku pećinu.

Srpska pravoslavna crkva slavi Detinjce, praznik koji je uvek treće nedelje pre Božića. Danas roditelji vezuju decu isto kao što će i ona naredne nedelje vezivati majke, očekujući otkup.
To uzajamno „drešenje“ u hrišćanskim kućama stvara prazničnu, svečanu atmosferu poput one koju su, uz darove, doneli istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta u Vitlejemsku pećinu. Sprema se svečani, posni ručak, koji okuplja celu porodicu.
Možda vas zanima:

NA SRETENJE SVAKI VERNIK MORA DA URADI OVO: Da bi vas sreća pratila tokom cele godine, obavezno ispoštuje OVAJ OBIČAJ!
15. februara prvoslavna crkva slavi Sretenje Gospodnje

JEDNA STVAR ĆE BITI BESPLATNA Evo kako će i da li će 8. januara raditi banke, supermarketi, vrtići...
Radno vreme 8. januara pošti, tržnih centara i supermarketa je izmenjeno, kao i javnih institucija, dok će privatnici uglavnom raditi.
Možda vas zanima:

NA SRETENJE SVAKI VERNIK MORA DA URADI OVO: Da bi vas sreća pratila tokom cele godine, obavezno ispoštuje OVAJ OBIČAJ!
15. februara prvoslavna crkva slavi Sretenje Gospodnje

JEDNA STVAR ĆE BITI BESPLATNA Evo kako će i da li će 8. januara raditi banke, supermarketi, vrtići...
Radno vreme 8. januara pošti, tržnih centara i supermarketa je izmenjeno, kao i javnih institucija, dok će privatnici uglavnom raditi.
Možda vas zanima:

NA SRETENJE SVAKI VERNIK MORA DA URADI OVO: Da bi vas sreća pratila tokom cele godine, obavezno ispoštuje OVAJ OBIČAJ!
15. februara prvoslavna crkva slavi Sretenje Gospodnje

JEDNA STVAR ĆE BITI BESPLATNA Evo kako će i da li će 8. januara raditi banke, supermarketi, vrtići...
Radno vreme 8. januara pošti, tržnih centara i supermarketa je izmenjeno, kao i javnih institucija, dok će privatnici uglavnom raditi.
Dočekujući Božić, nasvetije Rođenje na zemlji, Srpska Crkva i narod, u tri nedelje pred ovaj praznik, obeležavaju naše ovozemaljske porodice, koje su Crkve u malom i slike ljubavi Božje u Svetoj Trojici, piše RTS.
U ovim pripremnim nedeljama pred Božić narodni običaji su, uglavnom, svuda isti.
Najpre očevi i majke, na Detinjce, u treću nedelju pred Božić, rano ujutru vezuju svoju decu, koja se dreše poklonima.
U drugu nedelju pred Božić, na Materice, vezuju se majke, očevi na Oce, u poslednju pred praznik Hristovog rođenja.
Ovo međusobno vezivanje i drešenje je zapravo uzajamni poklon ljubavi, koji stvara prazničnu, svečanu atmosferu u porodičnim hrišćanskim krugovima, poput one koju su stvorili istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta poklonivši Mu se, uz poklone, u Vitlejemskoj pećini.
Običaj je da se danas pripremi i lep, svečani, obavezno posni ručak, oko koga će se okupiti cela porodica jer je ovo, pre svega, praznik koji treba da zbliži decu i roditelje.

Zašto se ognjište nikada nije gasilo: Oganj kao sveto mesto doma, ulaz za duše i najstariji bog u srpskoj religiji
U tradicionalnim srpskim kućama, ognjište nije bilo samo mesto za kuvanje – bilo je centar sveta. Vatra se nije gasila bez molitve, pepeo nije iznošen bez reči, a oganj se poštovao kao živo biće.

Zašto se verovalo da sova “zove” mrtve: Noćne ptice u srpskoj mitologiji i njihova uloga u životu i smrti
U narodnom predanju Srba, sova nije bila samo ptica noći – već tihi glasnik onostranog. Ako se oglasi iznad kuće, naročito u ponoć, verovalo se da “neko mora poći” ili da duša luta bez mira.

Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.

Zašto su žene u Levaču stavljale crvenu vunu pod prag kada dete krene u školu: Vuna kao amajlija i glas predaka
U selima Levača, početak škole bio je više od koraka ka znanju – bio je trenutak kada se dete izlaže svetu. Zato su majke i bake stavljale crvenu nit vune pod prag – da dete ostane bistro, zdravo i vezano za dom.

Konj u srpskom predanju: Sveti pratilac ratnika, vodič duše i životinja koja vidi ono što ljudi ne smeju
U staroj srpskoj mitologiji, konj nije bio samo jahaća životinja, već posrednik između svetova. Verovalo se da vidi duhove, oseća smrt i ponekad vodi dušu na onaj svet – tiho, bez pitanja.
Komentari(0)