DANAS JE JEDAN OD NAJLEPŠIH PRAZNIKA U Srbiji se obeležavaju detinjci, a evo šta taj dan predstavlja i zašto je to samo početak praznične atmosfere

Miloš Milenović

16:00

Kultura 0

To uzajamno „drešenje“ u hrišćanskim kućama stvara prazničnu, svečanu atmosferu poput one koju su, uz darove, doneli istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta u Vitlejemsku pećinu.

deca
Shutterstock

 

Srpska pravoslavna crkva slavi Detinjce, praznik koji je uvek treće nedelje pre Božića. Danas roditelji vezuju decu isto kao što će i ona naredne nedelje vezivati majke, očekujući otkup.

To uzajamno „drešenje“ u hrišćanskim kućama stvara prazničnu, svečanu atmosferu poput one koju su, uz darove, doneli istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta u Vitlejemsku pećinu. Sprema se svečani, posni ručak, koji okuplja celu porodicu.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Dočekujući Božić, nasvetije Rođenje na zemlji, Srpska Crkva i narod, u tri nedelje pred ovaj praznik, obeležavaju naše ovozemaljske porodice, koje su Crkve u malom i slike ljubavi Božje u Svetoj Trojici, piše RTS.

U ovim pripremnim nedeljama pred Božić narodni običaji su, uglavnom, svuda isti.

Najpre očevi i majke, na Detinjce, u treću nedelju pred Božić, rano ujutru vezuju svoju decu, koja se dreše poklonima.

U drugu nedelju pred Božić, na Materice, vezuju se majke, očevi na Oce, u poslednju pred praznik Hristovog rođenja.

Ovo međusobno vezivanje i drešenje je zapravo uzajamni poklon ljubavi, koji stvara prazničnu, svečanu atmosferu u porodičnim hrišćanskim krugovima, poput one koju su stvorili istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta poklonivši Mu se, uz poklone, u Vitlejemskoj pećini.

Običaj je da se danas pripremi i lep, svečani, obavezno posni ručak, oko koga će se okupiti cela porodica jer je ovo, pre svega, praznik koji treba da zbliži decu i roditelje.

Manasija

NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti

Kultura

20:00

25 oktobar, 2025

Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.

planina Miroč

GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru

Kultura

17:00

25 oktobar, 2025

Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading