KADA POČINJE BOŽIĆNI POST? Evo kojih pravila se treba pridržavati, kada jesti na ulju, kada na vodi i u kojim slučajevima je dopuštena riba
U danima posta vernici će se pripremati za obeležavanje jednog od najradosnijih hrišćanskih praznika kroz posvećenost molitvi i čišćenju tela i duše kroz ishranu, dobra dela i pozitivne misli.
U utorak, 28. novembra, vernici Srpske pravoslavne crkve počeće ovogodišnji Božićni post, koji će trajati sve do 7. januara 2024. godine, odnosno do proslave Božića.
U danima posta vernici će se pripremati za obeležavanje jednog od najradosnijih hrišćanskih praznika kroz posvećenost molitvi i čišćenju tela i duše kroz ishranu, dobra dela i pozitivne misli.
Možda vas zanima:
JEDINI SRPSKI OBIČAJ KOJI PLAŠI DECU: Zašto su Koledari maskirani i kako su "čupave zveri" terale zle duhove iz Pomoravlja
U periodu oko Božića, srpska sela su nekada obilazile neobične, maskirane povorke sa zvonima i štapovima. To nisu bile maškare za zabavu; to su bili Koledari – drevni ritual koji ima duboke paganske korene. Otkrivamo ko su bile "čupave zveri" i zašto je ovaj običaj bio ključan za plodnost i sreću u novoj godini.
SRPSKI GENIJE NIKOLA TESLA NIJE SLAVIO BOŽIĆ! Detalj iz njegovog života koji je decenijama bio tajna, a krije i veliku tugu
Zašto je čovek koji je osvetlio svet izbegavao praznike i kakav je neobičan odnos imao sa golubovima.
Možda vas zanima:
JEDINI SRPSKI OBIČAJ KOJI PLAŠI DECU: Zašto su Koledari maskirani i kako su "čupave zveri" terale zle duhove iz Pomoravlja
U periodu oko Božića, srpska sela su nekada obilazile neobične, maskirane povorke sa zvonima i štapovima. To nisu bile maškare za zabavu; to su bili Koledari – drevni ritual koji ima duboke paganske korene. Otkrivamo ko su bile "čupave zveri" i zašto je ovaj običaj bio ključan za plodnost i sreću u novoj godini.
SRPSKI GENIJE NIKOLA TESLA NIJE SLAVIO BOŽIĆ! Detalj iz njegovog života koji je decenijama bio tajna, a krije i veliku tugu
Zašto je čovek koji je osvetlio svet izbegavao praznike i kakav je neobičan odnos imao sa golubovima.
Možda vas zanima:
JEDINI SRPSKI OBIČAJ KOJI PLAŠI DECU: Zašto su Koledari maskirani i kako su "čupave zveri" terale zle duhove iz Pomoravlja
U periodu oko Božića, srpska sela su nekada obilazile neobične, maskirane povorke sa zvonima i štapovima. To nisu bile maškare za zabavu; to su bili Koledari – drevni ritual koji ima duboke paganske korene. Otkrivamo ko su bile "čupave zveri" i zašto je ovaj običaj bio ključan za plodnost i sreću u novoj godini.
SRPSKI GENIJE NIKOLA TESLA NIJE SLAVIO BOŽIĆ! Detalj iz njegovog života koji je decenijama bio tajna, a krije i veliku tugu
Zašto je čovek koji je osvetlio svet izbegavao praznike i kakav je neobičan odnos imao sa golubovima.
Božićni post traje 40 dana, a on nije strog kao Uskršnji. Ima dva aspekta: telesni i duhovni, a oba su jednako važna i jedan ne ide bez drugog.
Prema pravilima posta i prema rečima Svetog Jovana Zlatoustog, telesni post – odnosno uzdržavanje od hrane životinjskog porekla – nema koristi za vernika ako nije povezan s duhovnim.
Shutterstock
Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čoveka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si telo mučio?”, reči su Svetog Jovana Zlatoustog.
Božićni post uveden je po uzoru na samog Isusa Hrista, koji je, prema predanju, 40 dana proveo u pustinji u molitvi i posteći. On je, inače, ranije trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. doneta odluka da ubuduće traje 40 dana. Ipak, oni koji imaju zdravstveni ili neki drugi problem zbog kog ne mogu da izbegavaju hranu životinjskog porekla 40 dana imaju mogućnost tzv. "malog posta", koji traje sedam dana.
Pravila Božićnog posta
Post kod pravoslavnih vernika znači nekonzumiranje hrane i pića životinjskog porekla, odnosno mesa, mleka, jaja i životinjske masti u periodu od 40 dana, do Božića.
Na vodi se, odnosno strogo, posti samo sredom i petkom, dok su ponedeljkom, utorkom i četvrtkom ulje i vino dozvoljeni, a subotom i nedeljom se jede i riba. Dakle, to treba da izgleda ovako:
- sreda i petak - post na vodi
- ponedeljak, utorak i četvrtak - post na ulju
- subota i nedelja - post na ulju, uz dovoljenu ribu
Najstroži post je na Badnji dan, kada vernici sve do večere poste isključivo na vodi.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Komentari(0)