OVE ALBANSKE REČI Srbi koriste SVAKI DAN, čak i MAJKU često zovu na ALBANSKOM: Odomaćili su se i izrazi za MOKRENJE I PARE, a ukupno ih je VIŠE OD 300
Srpski jezik ima veliki broj tuđica koje se upotrebljavaju u svakodnevnom govoru. Turcizmi i anglicizmi su najzastupljeniji, ali da li ste se ikad zapitali kog su porekla reči keva ili čak šešir? Ako niste, otkrićemo 'tajnu' - u pitanju su reči albanskog porekla. A postoje još mnoge koje su deo našeg rečnika, a da nismo nikad ni pretpostavili u kom jeziku su im koreni.
U srpskom jeziku postoje reči koje su se odomaćile u govoru, posebno onom uličnom, neformalnom, a potiču iz albanskog jezika. Za neke od njih bili smo uvereni da su naše reči. Kako pišu određeni izvori, takvih reči je 330, posebno u slengu, i to prema istraživanjima sa početka 20. veka, što znači da ih sada zasigurno ima još više.
U nastavku vam donosimo najčešće korišćene reči albanskog porekla u srpskom jeziku, kako prenosi portal "espreso.co.rs".
KEVA (majka)
Imenica nastala od glagola "kevati", koji je prethodno nastao od reči "ke" (imaš) i srpskog "davati".
NJUPATI (jesti)
Albanci za stanje zasićenosti kažu "ngop", a sitnim glasovnim promenama mi smo došli do našeg "njupa".
ŠORATI (urinirati)
Na albanskom jeziku se mokraća kaže "šura", pa je analogija više nego jasna.
KINTA (novac)
Kindark je albanska reč koja označava stoti deo franga, nekadašnje osnovne novčane jedinice u državi južnog suseda.
Nailje R. Malja Imami i Marija Popović sa Filološkog fakulteta u Beogradu uradile su rad pod imenom "Albanizmi u srpskim i makednonskim govorima", a reči koje su najupešatljivije u našem jeziku su:
Kopile (kod Safeta Hodže kopilj)
Hodža ističe da je ova reč iz albanskog jezika ušla u srpski i hrvatski, makedonski, bugarski, grčki i rumunski jezik, s tim što je u ova dva poslednja jezika bolje sačuvala starije značenjekopile, kojom se imenovalo ̓dete ̓, što nije slučaj sa slovenskim jezicima, u kojima ona označava mladića ili devojku koji služe, a za nadoknadu dobijaju ̓izdanak neke voćke ili biljke ̓. Čabej ukazuje na relativno rano preuzimanje ove reči u svim balkanskim jezicima.
Magarac(kod Safeta Hodže magare)
Hodža navodi da je ova reč iz albanskog jezika ušla u makedonski i bugarski kao magare, u srpski i hrvatski kao magarac, a rumunski kao magar. Napominje da se ta životinja u slovenskim jezicima izvan Balkana naziva osao, osla. Ističe da se prema tumačenju E. Čabeja ova albanska reč magarraščlanjuje na maigar, ali ne daje dalje objašnjenje, već samo upućuje na njegovu studiju Studime gjuhësoreI (1976) i na Ajetija GjA 2 (1968). Naime, Čabej stari oblik reči gardovodi u vezu sa sanskritskom reči garimā ̓težak, tovar ̓. Stanišić napominje da ova reč može da se sretne u spisku albanizama i da se ona izvodi po Čabeju od gar. Podseća da je Petar Skok odavno pokazao da je reč magarslovenska
Da li ste znali za poreklo pomenutih reči i da li znate za još neku koja se često koristi u našem jeziku, a da ima albanske korene?
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)