ŠTA VI MISLITE O OVIM PREDLOZIMA? Srpski jezik bi uskoro mogao da dobije nove reči: Letež, sviđ i sebić su samo neke od njih, a evo i šta znače (FOTO)
Pobednička reč "duhoklonuće" je zamena za tuđicu depresija, a za nju se opredelio desetočlani žiri. Pobedničku reč smislila je i na takmičenje poslala Dragana Albijanić iz Subotice.
Na takmičenju za najlepšu novu srpsku reč koje je organizovao sajt "Mala biblioteka" iz Londona je reč "duhoklonuće".
Takmičenje je organizovano sa ciljem obogaćivanja srpskog jezika i zamene tuđica koje su u svakodnevnoj upotrebi, a i ne slutimo da su to pozajmljene reči iz drugih jezika.
Možda vas zanima:
Ovo su 5 najružnijih reči u srpskom jeziku: Jednu koristite svaki dan, a nije psovka
Na listi se našla reč koju koristite za oslovljavanje rođene majke.
DALEKO BOŽE BILO Hrvatica napravila spisak omiljenih srpskih reči
Jedna tik-tokerka iz Hrvatske objavila je na svom profilu video u kom je pričala o omiljenim srpskim rečima.
Možda vas zanima:
Ovo su 5 najružnijih reči u srpskom jeziku: Jednu koristite svaki dan, a nije psovka
Na listi se našla reč koju koristite za oslovljavanje rođene majke.
DALEKO BOŽE BILO Hrvatica napravila spisak omiljenih srpskih reči
Jedna tik-tokerka iz Hrvatske objavila je na svom profilu video u kom je pričala o omiljenim srpskim rečima.
Možda vas zanima:
Ovo su 5 najružnijih reči u srpskom jeziku: Jednu koristite svaki dan, a nije psovka
Na listi se našla reč koju koristite za oslovljavanje rođene majke.
DALEKO BOŽE BILO Hrvatica napravila spisak omiljenih srpskih reči
Jedna tik-tokerka iz Hrvatske objavila je na svom profilu video u kom je pričala o omiljenim srpskim rečima.
Pobednička reč "duhoklonuće" je zamena za tuđicu depresija, a za nju se opredelio desetočlani žiri. Pobedničku reč smislila je i na takmičenje poslala Dragana Albijanić iz Subotice.
Drugo mesto zauzela je reč prohujak, a treća najlepša nova srpska reč je prikačica. Tako je glasao žiri, dok su na javnom glasanju na drugom mestu reč beztebnost, a na trećem beznemož. Među prvih deset reči za koje se opredelio žiri su još i: smućak, susramlje, otkazniti, lasnolomna, uzrenje, premisliti i opazica.
Tvorac sajta "Mala biblioteka" Veljko Žižić, koji je ovo takmičenje organizovao kaže da je veoma zadovoljan, jer smatra da je ceo ovaj proces pokrenuo ljude na razmišljanje.
- Reči koje su pobedile zasluženo su istaknute. Duhoklonuće, reč koja je pobedila i u žirijskom i u javnom glasanju više je nego dostojna srpskog jezika. Jedna od sudija je za tu reč rekla ovako: Kao da ju je Laza Kostić skovao. Njeno značenje, kao i činjenica da je pobedila i u javnom glasanju, veoma su značajni. To daje neočekivanu dubini zajedničkom razmišljanju. Nalazimo se u vremenu teških izazova i ova reč to odražava - istakao je Žižić.
- Dobra je ta mladog sveta da se na neki način srpski jezik zaštiti od anglicizacije. Novo vreme nosi i nove zahteve. Pozdravljam, ali i tu treba biti oprezan. Nama nisu potrebne nove reči da ih izmišljamo unapred i da pravimo kovanice, već treba da brinemo o jeziku, a svaka ova reč i svaki ovaj predlog, neka uđe u narod i komunikaciju. Kada uđe u funkcionalne stilove i u srpski književni jezik, on će jednostavno da oživi i da postane deo norme - dodao je profesor Filološkog fakulteta dr Mihailo Šćepanović.
"OVO JE NAJTEŽA VRLINA KOJU HRIŠĆANIN TREBA DA STEKNE" Vladeta Jerotić je znao kako da se čovek izbori sa teškoćama
Vladeta Jerotić jednom prilikom je jasno objasnio koja je to najteža hrišćanska vrlina koju svaki čovek treba da savlada.
Rođeni i odrasli u muslimanskim porodicama, ovi naši pevači su odlučili da slave slavu po pravoslavnim običajima: Jedan nikada nije ušao ni u džamiju
Pojedini pevači muslimanske veroispovesti odlučivali su da uprkos svojoj religijskoj pripadnosti obeležavaju pravoslavnu slavu. Ova pojava izaziva pažnju javnosti jer osvetljava složene odnose tradicije, identiteta i zajedničkog kulturnog nasleđa na Balkanu
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Komentari(0)