Misterija groba ubice vožda Karađorđa: Knez Miloš otkrio zlikovca, meštani hteli kosti da mu izvade, a na kraju su izbrisali ime sa spomenika

Teodora Tojagić

11:00

Kultura 0

Nikola Novaković se ubrzo nakon zlodela rastao sa razumom. Lutao je selima boreći se sam sa sobom u svojim mislima

karađorđe
Printscreen

Pred samu zoru, 26. jula 1817. godine, ubijen je vožd Karađorđe. Usmrtio ga je Nikola Novaković sekirom, a zatim mu jataganom odsekao glavu i poslao je na noge knezu Milošu Obrenoviću u Beograd.

Prema narodnom predanju, svi koji su učestvovali u Karađorđevom ubistvu okončali su svoje živote na najužasnije načine, kao i njihovi najmiliji, a familija im se zatrla. Sam ubica navodno je sahranjen u selu Oparić. On nije rođen u ovom selu, ali se pouzdano ne zna kada je u njega došao.

Na osnovu usmenih predanja i podataka u koji su sakupljeni u biblioteci u Rekovcu, Novaković se u ovaj kraj doselio malo posle zločina, početkom avgusta 1817. godine. Njega je knez Miloš doveo u selo, naredivši da mu se kupi kuća i nešto zemlje o trošku države. Kada se nastanio u selo, predstavio se meštanima kao Novica Miletić. Bio je krupan čovek, krvavih očiju i oštrog pogleda. Oženio se Stanojkom i sa njom imao tri sina od kojih je jedan bio duševno bolestan. Ni ovi podaci o potomstvu nisu pouzdani već su rezultat predanja.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Novica Miletić je umro oko 1850. godine. Sahranjen je na seoskom groblju. Meštani su saznali ko je on 1860. godine kada je knez Miloš došao u crkvu radi pokajanja. On je tada odao njegov pravi identitet, rekavši da ga je u selo sklonio kako ga narod ne bi ubio. Meštani su nakon ovog saznanja hteli da mu kosti izbace iz groba, ali kako je vladalo mišljenje da je greh mrtvima kvariti mir, saglasili su se da mu sa nadgrobnog
spomenika izbrišu ime, a telo ostane tu gde jeste.

Još jedno predanje govori da je vožd ubijen na veliki praznik Arhangela Gavrila, a samim tim njegova smrt nije bila obična. Po tom predanju ubica Nikola Novaković se ubrzo nakon zlodela rastao sa razumom. Lutao je selima boreći se sam sa sobom u svojim mislima.

Tako je hodao besciljno pored reke Rasine, pa se zemlja pod njim odronila. Pao je u vodu. Zemlja ga nije htela, ali nije ni voda. Boreći se da ispliva na površinu, nije primetio da je upao u vir koji ga je vukao ka vodeničnom kamenu. Taj vir odveo ga je u smrt , a život je okončao samleven.

Hajduk Veljko

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“

Kultura

17:00

14 septembar, 2025

Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

Milutin Milanković

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora

Kultura

18:00

13 septembar, 2025

Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading