STARA IMENA SE VRAĆAJU U MODU Roditelji u Srbiji sve češće svojoj deci daju imena koja su nosili naše bake i deke, jedno je posebno zanimljivo
Iako većina i novih i starih imena ima lepo značenje i nosi jaku simboliku, činjenica je da se ona baš stara, tradicionalna i popularna pre pedeset godina i više, danas nigde ne pojavljuju.
Kroz decenije se menja popularnost određenihimena. I dok su pre dvadeset godina i više bila popularna imena kao što su Kristina, Jelena, Dejan, Marko, Nebojša, danas su zastupljena neka nova, kraća, modernija.
Iako većina i novih i starih imena ima lepo značenje i nosi jaku simboliku, činjenica je da se ona baš stara, tradicionalna i popularna pre pedeset godina i više, danas nigde ne pojavljuju.
Možda vas zanima:
NEKADA SU BILA JAKO POPULARNA Spisak zaboravljenih srpskih imena koja su nosili junaci, naučnici, pisci...
Činjenica je da je jezik živa tvorevina svakog naroda i da se stalno menja. Neke reči ulaze u upotrebu, druge izlaze, a ima i onih koje posle nekog vremena postanu potpuno zaboravljene. Slično je i sa imenima.
Staroslovensko ime koje ima dugu istoriju: Ko se zove ovako, snažan je i spretan
Ukoliko poznajete nekog Borisa, pošaljite mu ovu priču o poreklu i značenju njegovog imena
Možda vas zanima:
NEKADA SU BILA JAKO POPULARNA Spisak zaboravljenih srpskih imena koja su nosili junaci, naučnici, pisci...
Činjenica je da je jezik živa tvorevina svakog naroda i da se stalno menja. Neke reči ulaze u upotrebu, druge izlaze, a ima i onih koje posle nekog vremena postanu potpuno zaboravljene. Slično je i sa imenima.
Staroslovensko ime koje ima dugu istoriju: Ko se zove ovako, snažan je i spretan
Ukoliko poznajete nekog Borisa, pošaljite mu ovu priču o poreklu i značenju njegovog imena
Možda vas zanima:
NEKADA SU BILA JAKO POPULARNA Spisak zaboravljenih srpskih imena koja su nosili junaci, naučnici, pisci...
Činjenica je da je jezik živa tvorevina svakog naroda i da se stalno menja. Neke reči ulaze u upotrebu, druge izlaze, a ima i onih koje posle nekog vremena postanu potpuno zaboravljene. Slično je i sa imenima.
Staroslovensko ime koje ima dugu istoriju: Ko se zove ovako, snažan je i spretan
Ukoliko poznajete nekog Borisa, pošaljite mu ovu priču o poreklu i značenju njegovog imena
Ipak, lista imena postaje sve raznovrsnija. Iako su u modi neka nova imena dece, poput Nina, Maša, Mila i Sara, polako ali sigurno vraćaju se i neka zaboravljena.
Milica je još uvek na vrhu liste
Milica je još uvek tu, u samom vrhu odmah iza Sofije i Dunje, na trećem mestu ove godine. A Marija je uspela da se održi među prvih trideset, dok Jelene nema ni među prvih 60 imena.
Ime Jelena je od 1970. do 2000. godine vladalo pune tri decenije, a danas su Lena, Lenka, Elena i Helena oblici imena Jelena koji su u modi i svi zajedno ipak čine Jelenu i dalje najpopularnijim imenom.
Pored ovih standardnih i novih, primećuje se pojava veoma starih imena.
Pa se sve češće čuje da devojčice dobijaju stara ženska srpska imena poput: Đurđa, Vasilija, Nedra, Ikonija, Tihana, Bisenija, Đurđija, Pelagija, Jefimija, Aleksija, Ognjana, Vida.
Od starinskih u prvi plan izbilo je ime Pelagija.
Dok dečaci dobijaju imena kao što su: Naum, Vojin, Despot, Nikodim, Makarije, Dorotej, Trifun, Atanasije, Jevrem, Kuzman, Dositej, Grigorije, Đurđe, Vukadin.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)