MALO KO ZNA NJIHOVO ZNAČENJE Ovo je 30 zaboravljenih srpskih reči, koristili su ih stari Srbi
Jezik se stalno prilagođava i menja, pa tako neke reči ulaze u upotrebu dok druge, neminovno, izlaze i padaju i zaborav.
Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
Ne govorite vi neki strani jezik nego koristite reči koje su odavno izašle iz upotrebe iako nisu ništa manje korisne ili “lepe”.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Jezik se stalno prilagođava i menja, pa tako neke reči ulaze u upotrebu dok druge, neminovno, izlaze i padaju i zaborav. Brišemo prašinu sa nekih od tih izraza, od kojih su mnoge turcizmi, i predstavljamo vam 30 fantastičnih reči koje su koristili stari Srbi, a čije značenje danas retko ko zna!
AŽAMIJA – Neiskusan nevešt, mlad čovek (u narodnoj poeziji – neiskusno, nerazumno, naivno, ludo dete)
BRKLJAČITI – nejasno govoriti, mumljati, brondati
VAJKATI – žaliti se, kajati se
“Ne vajkaj se na život, već se vataj kakvog čestitog posla!” – narodna poslovica
pixabay
GEKNUTI – umreti, ali i propasti (finansijski)
DOST – prijatelj, a odatle je DOSTLUK – prijateljstvo
ĐIDIJA – obešenjak, siledžija, nasilnik (tur.), kod Srba može da bude i junak, delija, zanesenjak koji izaziva divljenje
EGEDA – violina
“Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka … pošalje [ih] u crkvu te se venčaju” – Vuk Karadžić
ŽDREPČOVIT – konj koje je spreman za parenje, ali u prenesenom smislu i muškarac koji misli samo na “švrljanje i švalerisanje”
ZULUM – nasilje, nepravda
“Tu knezovi nisu radi kavzi, Nit su radi Turci izjelice, Al’ je rada sirotinja raja, koja globa davati ne moze, ni trpiti Turskoga zuluma” – narodna pesma “Početak bune protiv dahija”
IZVANLJUDNIK – nečovek, čovek bez ljudskosti
JARA – velika vrućina ako se odnosi na vremenske uslove, ali može da znači i povišenu temperaturu tela, groznicu
Printscreen/Youtube
KUVET – moć, sila, snaga
LIPCAL – uginuo, obično se odnosi na životinju. Odatle je nastala reč “LIPSAO” sa istim značenjem
LJESAK – sjaj, odblesak.
“Od ljeska zimskog sunca … izgledalo je to pivo prozirno” – Petar Pecija Petrović
MAKANJA – malo, sićušno dete, sitno “poput makova zrna”
NEKNJA – prekjuče
NJEGOVSKI – karakterističan za njega, njemu svojstven
“Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv” – Veljko Petrović
OKNUTI – viknuti, dozvati nekoga
POLZA – Korist, dobitak, uspeh
REZILAK – sramota, stid, a odatle “REZILITI” – brukati se, sramotiti se
SEHIRITI – uživati, gledati nešto sa uživanjem
TEFERIČ – izlet, veselje
ĆUTUK – glupak, budala
USRŽITI – učiniti da nešto skroz zahvati, da prodre u srž nečega
FUKARA – sirotinja, beskućnici
HRŠUM – povika, vikanje na nekoga, ljutnja (još i “RŠUM“)
CUBOK – iznutrica
ČAIR – polje, livada
DŽAMBASIN – trgovac, prodavac (još i “DŽAMBAS“)
ŠERETLUK – budalaština, šala
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Komentari(0)