SVI GA ZNAJU KAO NASTARIJEG SINA MITE PANTIĆA IZ "TESNE KOŽE": Odigrao je mnoge uloge, a većina ga danas ne prepoznaje
Uloga najstarijeg sina Mite Pantića obeležila mu je karijeru, a evo šta je sve radio posle "Tesne kože".

Legendarni Nikola Simić pre više od četiri decenije snimio je jedan od najgledanijih jugoslovenskih filmova „Tesna koža “ čiji likovi se ne zaboravljaju.
On je tumačio glavnu ulogu, Dimitrija Mitu Pantića, koga su mlađe generacije obožavale, a starije se poistovećivale sa njim. Glumac nije imao svoju decu, ali je lik oca odigrao maestralno, a u kultnom filmu imao je troje dece, Branka , Miru i Acu.
Gojko Baletić, koji je tumačio lik Branka Pantića nastavio je da se bavi glumom, te smo ga gledali u ostvarenjima "Bela lađa", "Aleksandar od Jugoslavije", "Gorki plodovi", "Miris kiše na Balkanu", "Šesto čulo" i drugima.
Printscreen/Youtube
Jednom prilikom prokomentarisao je svoje učešće u legendarnom ostvarenju koje se i dan danas rado gleda.
- To je oslikavalo tadašnje vreme i to je bio prvi serijal koji je govorio o porodici, našoj svakodevnici na taj način - rekao je Gojko o "Tesnoj koži".
Najaktivniji je na daskama koje život znače, a redovno igra u Narodnom pozorištu u Beogradu, u kojem je stalni član od 1985. godine.
Fakultet Dramskih umetnosti je završio pre roka, ali poučen teškim iskustvom Branka Pantića, gaji razumevalje prema "večitim studentima":
- Večitih studenata ima još uvek, jer još uvek smo mamini i tatini sinovi, odnosno, mamine i tatine ćerke. Polako, sine, nemoj ti da žuriš. Samo ti to lepo ukrčkaj, završi. Na kraju krajeva, deca danas i kad završe fakultete nemaju šta da rade. Možda je to studiranje i beg od nečega. Završe master, naguraju neke titule, pa onda prodaju gaće po Bulevaru - zaključuje Gojko.

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

POTEGAO PIŠTOLJ NA KOLEGU, SVEČANO OTVORIO WC NA SPLAVU: Filmska životna priča Pavla Vuisića, ostavio čak TRI TESTAMENTA
Ljubav našeg naroda prema Pavlu Vuisiću kao glumcu proporcionalna je našoj potpunoj neupućenosti u njegovu biografiju, privatni život, politička gledišta i svetonazor, depresiju koju je lečio alkoholom, i njegovu omrazu prema glumi.

Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.

Tkački razboj – kako se nekada tkala toplina doma
Na drvenom okviru, među nitima i predivom, nekada se stvarala ne samo tkanina, već i priča. Tkački razboj bio je srce mnogih srpskih domaćinstava – mesto gde su vešte ruke žena pretvarale vunenu i lanenu nit u ćilime, ponjave i prekrivače. Zvuk drvenih delova koji se sudaraju, ritam nožne pedale i miris prirodnog vlakna bili su deo svakodnevice u skoro svakoj kući.

Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.
Komentari(0)