U periodu između 18. i 19. veka, mnogi imućni Srbi, uglavnom iz Sarajeva i Hercegovine, naselili su se u Trstu i okolini, postavši važan deo ekonomskog i društvenog života. Srpska manjina, koja je brojala značajan deo stanovništva, bila je prisutna u trgovini i brodovlasničkim poslovima.
Jedan od ključnih spomenika srpske prisutnosti u Trstu je Srpska pravoslavna crkva Svetog Spiridona. Ova crkva, smeštena na trgu Ponte Roso u samom centru grada, predstavlja simbol istorijskog značaja srpske zajednice i zavedena je kao kulturno dobro italijanske službe za zaštitu spomenika. Crkva je i danas mesto okupljanja Srba. Adresa crkvene opštine nalazi se u ulici Via Genova, gde se odvija duhovni i kulturni život srpske zajednice.
U vreme vladavine habsburškog cara Karla VI, Trst dobija status slobodne luke. Tada su se doselili pomorci, trgovci i zanatlije iz Hercegovine, Boke, Bosne, Dalmacije i drugih krajeva.
Istorijski uspon Srba u Trstu počinje 1751. godine, kada je Marija Terezija poveljom dozvolila izgradnju srpske crkve, osnivanje crkvene opštine i otvaranje škole. Ovo je bio početak procvata srpske zajednice, pa je Trst često bio odrednica za mnoge istaknute intelektualce i prosvetitelje poput Dositeja Obradovića, Vuka Karadžića, Njegoša, Lukijana Mušickiog, Joakima Vujića, Matije Bana, Josifa Rajačića, Mihailo Obrenović i drugih. Srbi iz Trsta pružali su podršku Karađorđevoj borbi za oslobođenje, a njihovo zadužbinarstvo i aktivnosti ostavile su neizbrisiv trag na istoriju grada.
Jedna od najlepših palata u Trstu je Palata Gopčević, koja svedoči o bogatstvu srpskih porodica. Spiridon Gopčević, njen vlasnik, bio je prijatelj Garibaldija i predsednik srpske pravoslavne zajednice u Trstu.
Gopčevići, Kurtovići, Vučetići, Vukasovići, Rađenkovići, Ivanovići, Teodorovići, Riznići, Popovići, Tripkovići, Škuljevići su neke od srpskih značajnih porodica tog vremena. Iako nekih od ovih starih srpskih porodica više nema, građevine poput Palate Gopčević ostaju trajno svedočanstvo o uticaju koji su Srbi imali u ovom italijanskom gradu.
Film „Zajednica“ Alesija Bocera, poznatog po dokumentarcu „Trst, Jugoslavija“, prikazuje život srpske pravoslavne zajednice u Trstu, osvetljavajući svakodnevicu Srba i njihovih potomaka, koji kombinuju srpske običaje sa italijanskom kulturom.
Danas u regiji Friuli – Venecija Giulia živi oko 10.000 Srba, od kojih je oko 4.000 u samom Trstu. Srpska pravoslavna crkva Svetog Spiridona i dalje je ključni stub zajednice, čuvajući duh i nasleđe Srba u ovom delu Italije. Iako se vreme promenilo, tragovi srpske kulture i tradicije i dalje su prisutni, podsećajući na bogatu istoriju ove zajednice.
Komentari (1)