EVO ŠTA SU ARAPI PISALI O SLOVENIMA Da li ste znali za ovu priču o Sakalibima, robovima i cenjenim ratnicima? (VIDEO)
Kako je nastao nov narod, Sakalibi?, pročitajte u tekstu ispod.
Saqaliba (arapsko: صقالبة, romanizovano: ṣaqāliba, u jednini arapsko: صقلبي, romanizovano: ṣaqlabī) nazivaju se i Slovenima, a uzeto je od reči “slava” što na jeziku Sakaliba (slavenskom jeziku) znači prestiž ili od reči “slovo” što znači govor (reč, glas), što su Arapi preveli u Al Saqlab.
A reč Sakaliba se u originalu koristila za slovenske robove koje su Germani zarobljavali u ratovima protiv njih, a onda ih prodavali arapskim trgovcima, ali se može i šire odnositi na Evropljane kojima su muslimani Andaluzije (Al-Andaluz) trgovali.
Možda vas zanima:
MISTIČNO BIĆE JUŽNIH SLOVENA, ČUMA Zašto uveče ne valja ostavljati neoprane sudove? (VIDEO)
Čuma je srpski narodni naziv za kugu.
SALEP ŠTITI CREVA I SPREČAVA STOMAČNE PROBLEME Ovaj napitak smo pili kao mali tokom hladnih zimskih dana (FOTO/VIDEO)
Majke su nam stalno kuvale ovaj slatki, topli napitak tokom zimskih dana, a podseća na sutlijaš u tečnom stanju.
Možda vas zanima:
MISTIČNO BIĆE JUŽNIH SLOVENA, ČUMA Zašto uveče ne valja ostavljati neoprane sudove? (VIDEO)
Čuma je srpski narodni naziv za kugu.
SALEP ŠTITI CREVA I SPREČAVA STOMAČNE PROBLEME Ovaj napitak smo pili kao mali tokom hladnih zimskih dana (FOTO/VIDEO)
Majke su nam stalno kuvale ovaj slatki, topli napitak tokom zimskih dana, a podseća na sutlijaš u tečnom stanju.
Možda vas zanima:
MISTIČNO BIĆE JUŽNIH SLOVENA, ČUMA Zašto uveče ne valja ostavljati neoprane sudove? (VIDEO)
Čuma je srpski narodni naziv za kugu.
SALEP ŠTITI CREVA I SPREČAVA STOMAČNE PROBLEME Ovaj napitak smo pili kao mali tokom hladnih zimskih dana (FOTO/VIDEO)
Majke su nam stalno kuvale ovaj slatki, topli napitak tokom zimskih dana, a podseća na sutlijaš u tečnom stanju.
Slično janičarima sa ovih prostora, robovi koji su kupljeni na ovaj način bili su uglavnom mladi muškarci, koji bi od malena bili učeni da usvajaju muslimansku veroispovest i običaje, kao i da govore arapski jezik.
Sakalibi su Sloveni koji su pobegli iz Justinijanove vojske, a 821. godine pod vođstvom Tome Slovena i uz pomoć Arapa, digli veliki ustanak.
Poreklo Sakaliba je od sina Mar bin Jafeta bin Noa, oni su braća Jermena, Grka i Franaka.
Mračni srednji vek obeležila su ratna osvajanja i prelaženje sa jednog kontinenta na drugi, prilikom čega su se, u mnogim slučajevima, mešale kulture i stvarali novi narodi. Jedan od tih naroda bili su i Sakalibi.
Postojali su Zapadni Sakalibi: Poljaci, Česi, Slovaci i ostale etničke grupe u istočnoj Nemačkoj.
Istočni Sakalibi: to su bili Veliki Rusi, “mali” Rusi (Ukrajinci) I “beli” Rusi (Belorusi).
I Južni Sakalibi: Srbi, Hrvati, Sloveni, Makedonci i Bugari.
Njihova prastara religija je bila paganska i imali su dva idola: Beloboga (bog svetlosti, uspeha i sreće) I Černoboga (bog noći i mraka).
Imalu su prestižne položaje iako su bili robovi, neki od njih su bili i bogati, a neki su imali svoje robove.
U arapskom svetu, Sakalibe su služile ili su bile prinuđene da služe na mnogo načina: kao sluge, haremske konkubine, evnusi, zanatlije, plaćenici, robovi vojnici i kao kalifovi čuvari. U Iberiji, Maroku, Damasku i Siciliji, njihova vojna uloga može se uporediti sa onom mameluka u Osmanskom carstvu, piše Vikipedija.
Iako su izgubili sve veze sa svojim zemljama porekla, prešli na islam i savladali arapski, ipak su sa sobom poneli neke društvene običaje, kulturu, tradiciju, folklor i priče.
Kasnije su odigrali veliku političku i kulturnu ulogu u istoriji islamske Španije.
Mnogi od njih su bili obrazovani. Naučnici, mislioci, učenjaci i vrlo brzo su se pojavili pesnici.
Neki od trezvenih dečaka bili su iz porodične linije Al-Mensur zauzimajući dobar deo poezije i literature.
Mnogi Sloveni su se naselili u severnoj Siriji, Siciliji, Siliciji, Komageni, Jermeniji, severnoj Mesopotamiji (Persijski zaliv) i Gruziji.
Neki od njih su osnovali dinastiju Sakaliba i postali emiri (vladari) Valensije, Katalonije i Palerma.
Poznat je, na primer, Mudžahid al-Amiri, Sakalib čija je majka bila hrišćanka, koji je organizovao ostale Sakalibe u Deniji, na istoku današnje Španije.
Radhaniti (Radhoniti ili Radaniti (hebrejski רדהנים radhanim, arapski الرذنية al-razanijah) - lutajući jevrejski trgovci koji su tokom ranog srednjeg veka kontrolisali trgovinu između islamske istočne i hrišćanske Evrope.
A kojom robom su trgovali?
Adam Metz (1869- 1917) Poznati švajcarski orijentalista, arabista, profesor katedre za orijentalne studije na Univerzitetu u Bazelu napisao je:
"Glavni proizvod snabdevan od strane Evrope - robovi - bio je monopol jevrejske trgovine"
Lubor Niederle, češki arheolog, etnograf i slovenski istoričar, član češke akademije nauka, u knjizi "Slovenski antikviteti" :
"Sva trgovina slovenskim robovima bila je u jevrejskim rukama."
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Komentari(0)