Zaboravljen ritual iz sela zapadne Srbije koji je vekovima čuvan od zaborava
Dok se priroda u septembru i oktobru povlači u tišinu, u nekim krajevima Srbije još živi sećanje na starinski običaj – paljenje "lila" za Miholjske zadušnice. U pitanju je drevni ritual osvetljavanja puta dušama pokojnika, koji su naši preci praktikovali vekovima, naročito u selima zapadne Srbije.
Šta su zapravo "lile"?
Lila je jednostavna buktinja, napravljena od suve brezove kore, smrekovih grančica i kanapa, koja se pali na veče Miholjskih zadušnica – praznika posvećenog molitvi za mrtve. Paljenje lila predstavljalo je simboličnu svetlost koja vodi duše kroz tamu, štiti dom od zlih sila i obnavlja vezu između živih i mrtvih.
Možda vas zanima:
SUTRA SU MIHOLJSKE ZADUŠNICE: Ne zaboravite na običaje, a ove 3 stvari žene ne smeju da dotaknu!
Sutra je jedna od četiri velike zadušnice u pravoslavnom kalendaru – Miholjske zadušnice. Ovaj dan je posvećen sećanju na naše upokojene, ali je takođe vreme ispunjeno dubokom simbolikom, strogim pravilima i običajima koji se vekovima prenose u Srbiji.
Da li je hrišćanski nositi hranu na groblje? Pored 2 stvari koje nose jaku simboliku, ovako Srbi skrnave pravoslavlje
Zadušnice su dan kad se prisećamo svojih dragih ljudi koji nisu više sa nama, a da li to radimo na pravi način, objašnjava sveštenik
Možda vas zanima:
SUTRA SU MIHOLJSKE ZADUŠNICE: Ne zaboravite na običaje, a ove 3 stvari žene ne smeju da dotaknu!
Sutra je jedna od četiri velike zadušnice u pravoslavnom kalendaru – Miholjske zadušnice. Ovaj dan je posvećen sećanju na naše upokojene, ali je takođe vreme ispunjeno dubokom simbolikom, strogim pravilima i običajima koji se vekovima prenose u Srbiji.
Da li je hrišćanski nositi hranu na groblje? Pored 2 stvari koje nose jaku simboliku, ovako Srbi skrnave pravoslavlje
Zadušnice su dan kad se prisećamo svojih dragih ljudi koji nisu više sa nama, a da li to radimo na pravi način, objašnjava sveštenik
Možda vas zanima:
SUTRA SU MIHOLJSKE ZADUŠNICE: Ne zaboravite na običaje, a ove 3 stvari žene ne smeju da dotaknu!
Sutra je jedna od četiri velike zadušnice u pravoslavnom kalendaru – Miholjske zadušnice. Ovaj dan je posvećen sećanju na naše upokojene, ali je takođe vreme ispunjeno dubokom simbolikom, strogim pravilima i običajima koji se vekovima prenose u Srbiji.
Da li je hrišćanski nositi hranu na groblje? Pored 2 stvari koje nose jaku simboliku, ovako Srbi skrnave pravoslavlje
Zadušnice su dan kad se prisećamo svojih dragih ljudi koji nisu više sa nama, a da li to radimo na pravi način, objašnjava sveštenik
U mnogim selima – naročito u okolini Užica, Ivanjice, Prijepolja i Nove Varoši – ovaj običaj se čuvao sve do polovine 20. veka.
Veče svetlosti i tišine
Na dan Miholjskih zadušnica, deca i mladi bi u sumrak palili lile i nosili ih oko:
- kuća
- staja
- voćnjaka
- bunara
- raskršća
Verovalo se da se time priziva blagoslov predaka, ali i da se pročišćava prostor za dolazak zime. U nekim selima lile su ostavljane da dogore same, dok su stariji ukućani izgovarali molitve ili tiho "mrmorili" za duše koje više nisu sa njima.
Koren običaja: spoj hrišćanstva i stare vere
Iako su Miholjske zadušnice crkveni praznik, običaj paljenja lila ima dublje, predhrišćanske korene. Svetlost vatre je u staroj slovenskoj tradiciji imala pročišćavajuću i zaštitnu moć. U jesen, kada dani postaju kraći, a noći duže, paljenje lila bilo je ritual protiv tame i zaborava.
Srbi su vekovima zadržali ovaj običaj, uklopivši ga u hrišćansku praksu zadušnica.
Zašto je običaj nestao?
Kao i mnogi drugi jesenji narodni običaji, i paljenje lila je vremenom potisnuto:
- modernizacijom sela
- migracijom u gradove
- brigom o požarima
- gubitkom narodnih verovanja
Danas se ponegde simbolično obnavlja, ali često bez prave svesti o njegovoj moći, značenju i lepoti.
Vatra koja spaja svetove
Lile nisu samo plamen – one su jezik tišine i svetlosti. U vremenu kada sve više zaboravljamo stare običaje, važno je podsetiti se da su naši preci znali kako da čuvaju pamćenje, poštovanje i duhovnu povezanost sa onima koji više nisu sa nama.
Zato, ako ove jeseni krenete u neko selo zapadne Srbije, možda vas dočeka miris dima, zvuk tišine i treperava svetlost lila – kao podsetnik da duše predaka nikada nisu daleko.
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)