Zaboravljen ritual iz sela zapadne Srbije koji je vekovima čuvan od zaborava
Dok se priroda u septembru i oktobru povlači u tišinu, u nekim krajevima Srbije još živi sećanje na starinski običaj – paljenje "lila" za Miholjske zadušnice. U pitanju je drevni ritual osvetljavanja puta dušama pokojnika, koji su naši preci praktikovali vekovima, naročito u selima zapadne Srbije.
Šta su zapravo "lile"?
Lila je jednostavna buktinja, napravljena od suve brezove kore, smrekovih grančica i kanapa, koja se pali na veče Miholjskih zadušnica – praznika posvećenog molitvi za mrtve. Paljenje lila predstavljalo je simboličnu svetlost koja vodi duše kroz tamu, štiti dom od zlih sila i obnavlja vezu između živih i mrtvih.
Možda vas zanima:
SUTRA SU MIHOLJSKE ZADUŠNICE: Ne zaboravite na običaje, a ove 3 stvari žene ne smeju da dotaknu!
Sutra je jedna od četiri velike zadušnice u pravoslavnom kalendaru – Miholjske zadušnice. Ovaj dan je posvećen sećanju na naše upokojene, ali je takođe vreme ispunjeno dubokom simbolikom, strogim pravilima i običajima koji se vekovima prenose u Srbiji.
Da li je hrišćanski nositi hranu na groblje? Pored 2 stvari koje nose jaku simboliku, ovako Srbi skrnave pravoslavlje
Zadušnice su dan kad se prisećamo svojih dragih ljudi koji nisu više sa nama, a da li to radimo na pravi način, objašnjava sveštenik
Možda vas zanima:
SUTRA SU MIHOLJSKE ZADUŠNICE: Ne zaboravite na običaje, a ove 3 stvari žene ne smeju da dotaknu!
Sutra je jedna od četiri velike zadušnice u pravoslavnom kalendaru – Miholjske zadušnice. Ovaj dan je posvećen sećanju na naše upokojene, ali je takođe vreme ispunjeno dubokom simbolikom, strogim pravilima i običajima koji se vekovima prenose u Srbiji.
Da li je hrišćanski nositi hranu na groblje? Pored 2 stvari koje nose jaku simboliku, ovako Srbi skrnave pravoslavlje
Zadušnice su dan kad se prisećamo svojih dragih ljudi koji nisu više sa nama, a da li to radimo na pravi način, objašnjava sveštenik
Možda vas zanima:
SUTRA SU MIHOLJSKE ZADUŠNICE: Ne zaboravite na običaje, a ove 3 stvari žene ne smeju da dotaknu!
Sutra je jedna od četiri velike zadušnice u pravoslavnom kalendaru – Miholjske zadušnice. Ovaj dan je posvećen sećanju na naše upokojene, ali je takođe vreme ispunjeno dubokom simbolikom, strogim pravilima i običajima koji se vekovima prenose u Srbiji.
Da li je hrišćanski nositi hranu na groblje? Pored 2 stvari koje nose jaku simboliku, ovako Srbi skrnave pravoslavlje
Zadušnice su dan kad se prisećamo svojih dragih ljudi koji nisu više sa nama, a da li to radimo na pravi način, objašnjava sveštenik
U mnogim selima – naročito u okolini Užica, Ivanjice, Prijepolja i Nove Varoši – ovaj običaj se čuvao sve do polovine 20. veka.
Veče svetlosti i tišine
Na dan Miholjskih zadušnica, deca i mladi bi u sumrak palili lile i nosili ih oko:
- kuća
- staja
- voćnjaka
- bunara
- raskršća
Verovalo se da se time priziva blagoslov predaka, ali i da se pročišćava prostor za dolazak zime. U nekim selima lile su ostavljane da dogore same, dok su stariji ukućani izgovarali molitve ili tiho "mrmorili" za duše koje više nisu sa njima.
Koren običaja: spoj hrišćanstva i stare vere
Iako su Miholjske zadušnice crkveni praznik, običaj paljenja lila ima dublje, predhrišćanske korene. Svetlost vatre je u staroj slovenskoj tradiciji imala pročišćavajuću i zaštitnu moć. U jesen, kada dani postaju kraći, a noći duže, paljenje lila bilo je ritual protiv tame i zaborava.
Srbi su vekovima zadržali ovaj običaj, uklopivši ga u hrišćansku praksu zadušnica.
Zašto je običaj nestao?
Kao i mnogi drugi jesenji narodni običaji, i paljenje lila je vremenom potisnuto:
- modernizacijom sela
- migracijom u gradove
- brigom o požarima
- gubitkom narodnih verovanja
Danas se ponegde simbolično obnavlja, ali često bez prave svesti o njegovoj moći, značenju i lepoti.
Vatra koja spaja svetove
Lile nisu samo plamen – one su jezik tišine i svetlosti. U vremenu kada sve više zaboravljamo stare običaje, važno je podsetiti se da su naši preci znali kako da čuvaju pamćenje, poštovanje i duhovnu povezanost sa onima koji više nisu sa nama.
Zato, ako ove jeseni krenete u neko selo zapadne Srbije, možda vas dočeka miris dima, zvuk tišine i treperava svetlost lila – kao podsetnik da duše predaka nikada nisu daleko.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Komentari(0)