BATA STOJKOVIĆ UMALO UMRO NA SNIMANJU FILMA „KO TO TAMO PEVA“: Život mu je spasio OVAJ LEGENDARNI GLUMAC! Isplivala najveća tajna
„Ko to tamo peva“ je jedan od najkultnijih filmova domaće kinematografije. Premijera ovog filma je održana 3. oktobra 1980. godine u beogradskom bioskopu Kozara.
Citati iz njega se svakodnevno izgovaraju, a scene i nakon 37 godina od snimanja burno se prepričavaju i diskutuju.
Printscreen/Youtube
Međutim, čak ni najveći fanovi ovog legendarnog filmskog ostvarenja nisu ni svesni toga da je malo falilo da čitav projekat obeleži jedna velika tragedija.
Za vreme snimanja „Ko to tamo peva“ dogodila se jedna od najneverovatnijih priča u srpskoj kinematografiji, a njenu istinitost je potvrdila i Batina supruga Olga.
Možda vas zanima:
TAJNA PESME "ZA BEOGRAD": Ovo je dugo čuvana istina
Naslovna numera srpskog klasika "Ko to tamo peva" - pesma "Za Beograd" stara je punih 45 godina, ali je popularna kao i prvog dana
Izgovorio jednu rečenicu i ušao u legendu: Stanojla znate iz filma "Ko to tamo peva", a praunuk mu je rijaliti zvezda
Stanojlo iz "Ko to tamo peva" je pradeda Nenadu Marinkoviću Gastozu.
Možda vas zanima:
TAJNA PESME "ZA BEOGRAD": Ovo je dugo čuvana istina
Naslovna numera srpskog klasika "Ko to tamo peva" - pesma "Za Beograd" stara je punih 45 godina, ali je popularna kao i prvog dana
Izgovorio jednu rečenicu i ušao u legendu: Stanojla znate iz filma "Ko to tamo peva", a praunuk mu je rijaliti zvezda
Stanojlo iz "Ko to tamo peva" je pradeda Nenadu Marinkoviću Gastozu.
Možda vas zanima:
TAJNA PESME "ZA BEOGRAD": Ovo je dugo čuvana istina
Naslovna numera srpskog klasika "Ko to tamo peva" - pesma "Za Beograd" stara je punih 45 godina, ali je popularna kao i prvog dana
Izgovorio jednu rečenicu i ušao u legendu: Stanojla znate iz filma "Ko to tamo peva", a praunuk mu je rijaliti zvezda
Stanojlo iz "Ko to tamo peva" je pradeda Nenadu Marinkoviću Gastozu.
Naime, sticajem okolnosti, ispostavilo se da je Paja tada spasao Bati život. Sigurno se svi sećaju scene u kojoj se Batin lik, nakon što su ga već proglasili mrtvim, pojavljuje plivajući u reci. Kadar je inače sniman u mutnoj i ledenoj Tisi i bezbroj puta je ponavljan tako da se Bata propisno smrznuo.
Youtube / Klasik Srbija
Ono što gledaoci nisu imali prilike da vide, jeste to da se Bata umalo udavio. Naime, pošto je bilo hladno, pronašli su mu gornji deo ronilačkog odela koje je trebalo da nosi ispod odeće. Kako je Bata bio krupnije građe, gumeno odelo je jedva od nekud iskopano, a on se jedva uvukao u njega.
Bati je naime u jednom trenutku pozlilo od silnog napora gacanja kroz mulj do kolena. Malo odelo ga je gušilo, ali u prvi mah niko ništa čudno nije primetio.
Pavle, koji je bio vrsni poznavalac reke, jedini je primetio i shvatio u kakvoj opasnosti se nalazi Bata. Uskočio je u vodu, izvadio nož i presekao to gumeno odelo kako bi Bata došao do vazduha. Glumac je do tada već bio skoro poplaveo.
Printscreen/Youtube
Evo još nekih zanimljivosti o filmu:
– Snimanje je počelo 4. aprila 1980. i što je prava retkost – sve je išlo redom, od početne pesme, pa nadalje. To je bilo bitno za glumce, koji onda mogu prirodno da razvijaju likove, da vide šta je njihov partner uradio u prethodnoj sceni, pa da se onda ravnaju po tome.
– Dogovoreno je da traje samo 21 (snimajući) dan, zbog čega se radilo i po 20 sati dnevno.
– Nisu koristili reflektore, pa je ceo film je u smeđim i crnim tonovima. Čak je za noćne scene kao glavno osvetljenje korišćena logorska vatra.
– Ekipa se za snimanje okupljala svakog jutra oko 5 sati, ispred Crkve Svetog Marka u Beogradu.
– Iako je Pavle Vuisić u filmskim krugovima važio kao „težak za saradnju, nezgodan i neko ko voli da popije“, ispostavilo se da je Vuisić svakog jutra bio prvi na okupljanju, oran i trezan.
(Blic)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)