U narodu postoji verovanje da Kneževa kletva još nije skinuta sa srpskog naroda. Iako se u smatra da kletva važi do šestog kolena, a da je sedmo oslobođeno, Lazareva kletva je trajna, zavetna i univerzalna.
Kletva je, kao verbalna osveta, upozorenje poznata u skoro svim narodima. U nekim običajima ima propratne rituale, ali uvek značaj kletve zavisi od onoga ko je izgovori. Jaka kletva ako je izgovori jaka ličnost.
U srpskoj istoriji, kletva Kneza Lazara Hrebeljanovića jedna je od navažnijih i najsnažnijih. Izgovorena kao poziv srpskim junacima da učestvuju u Kosovskom boju, na Vidovdan, 1389. godine, zabeležena je u dve epske pesme Kosovskog ciklusa.
U pesmi „Musić Stevan“, kletva glasi ovako:
Možda vas zanima:
“Kakvi civili dođavola? To je sve srpsko maslo! Uništi cilj!”: Ovo su transkripti najvećeg NATO zločina na Kosovu kako je pilot spržio kolonu sa decom i starcima
NATO je, u početku, besramno krivio vojsku SRJ za ovaj monstruozni zločin
NAJPOZNATIJI SRPSKI ISTORIČARI TVRDE Evo kako bi Srbi danas živeli da je knez Lazar pobedio u Kosovskom boju!
Dvojica srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković zamišljaju kako bi izgledali Srbija, Balkan i Evropa da su vojske srpskih vladara ostvarile pobede u bitkama na Marici i na Kosovu.
Možda vas zanima:
“Kakvi civili dođavola? To je sve srpsko maslo! Uništi cilj!”: Ovo su transkripti najvećeg NATO zločina na Kosovu kako je pilot spržio kolonu sa decom i starcima
NATO je, u početku, besramno krivio vojsku SRJ za ovaj monstruozni zločin
NAJPOZNATIJI SRPSKI ISTORIČARI TVRDE Evo kako bi Srbi danas živeli da je knez Lazar pobedio u Kosovskom boju!
Dvojica srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković zamišljaju kako bi izgledali Srbija, Balkan i Evropa da su vojske srpskih vladara ostvarile pobede u bitkama na Marici i na Kosovu.
Možda vas zanima:
“Kakvi civili dođavola? To je sve srpsko maslo! Uništi cilj!”: Ovo su transkripti najvećeg NATO zločina na Kosovu kako je pilot spržio kolonu sa decom i starcima
NATO je, u početku, besramno krivio vojsku SRJ za ovaj monstruozni zločin
NAJPOZNATIJI SRPSKI ISTORIČARI TVRDE Evo kako bi Srbi danas živeli da je knez Lazar pobedio u Kosovskom boju!
Dvojica srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković zamišljaju kako bi izgledali Srbija, Balkan i Evropa da su vojske srpskih vladara ostvarile pobede u bitkama na Marici i na Kosovu.
„Ko je Srbin i srpskoga roda,
I od srpske krvi i kolena,
A ne doš`o na boj na Kosovo:
Ne imao od srca poroda,
Ni muškoga, ni devojačkoga!
Od ruke mu ništa ne rodilo,
Rujno vino, ni šenica bela!
Rđom kap`o, dok mu je kolena!“
Tačnije, tako je Musić Stevan preneo svojoj ljubi da je rekao Knez Lazar na večeri.
U pesmi „Kneževa večera“, direktna kletva je kraća:
„Ko ne dođe na boj na Kosovo,
Od ruke mu ništa ne rodilo:
Ni u polju bjelica pšenica,
Ni u brdu vinova lozica!“
U narodu postoji verovanje da Kneževa kletva još nije skinuta sa srpskog naroda. Iako se u smatra da kletva važi do šestog kolena, a da je sedmo oslobođeno, Lazareva kletva je trajna, zavetna i univerzalna.
U narodu se odomaćio strah od strah od Lazareve kletve i želja da se oslobodi posledica. Kada je nakon Drugog balkanskog rata srpska vojska 1913. godine dočekana u Beogradu kao pobednik, na trijumfalnim kapijama kroz koje je prolazio defile bile su ispisane poruke. Na jednoj je pisalo: „Bjeđi grda kletvo s roda, zavet Srbi isuniše!“
Kneževa kletva iz pesme „Musić Sevan“ je urezana na spomeniku kosovskim junacima na Gazimestanu. Doduše, izostavljen je drugi stih.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
"OVO JE NAJTEŽA VRLINA KOJU HRIŠĆANIN TREBA DA STEKNE" Vladeta Jerotić je znao kako da se čovek izbori sa teškoćama
Vladeta Jerotić jednom prilikom je jasno objasnio koja je to najteža hrišćanska vrlina koju svaki čovek treba da savlada.
Rođeni i odrasli u muslimanskim porodicama, ovi naši pevači su odlučili da slave slavu po pravoslavnim običajima: Jedan nikada nije ušao ni u džamiju
Pojedini pevači muslimanske veroispovesti odlučivali su da uprkos svojoj religijskoj pripadnosti obeležavaju pravoslavnu slavu. Ova pojava izaziva pažnju javnosti jer osvetljava složene odnose tradicije, identiteta i zajedničkog kulturnog nasleđa na Balkanu
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Komentari(0)