U narodu postoji verovanje da Kneževa kletva još nije skinuta sa srpskog naroda. Iako se u smatra da kletva važi do šestog kolena, a da je sedmo oslobođeno, Lazareva kletva je trajna, zavetna i univerzalna.
Kletva je, kao verbalna osveta, upozorenje poznata u skoro svim narodima. U nekim običajima ima propratne rituale, ali uvek značaj kletve zavisi od onoga ko je izgovori. Jaka kletva ako je izgovori jaka ličnost.
U srpskoj istoriji, kletva Kneza Lazara Hrebeljanovića jedna je od navažnijih i najsnažnijih. Izgovorena kao poziv srpskim junacima da učestvuju u Kosovskom boju, na Vidovdan, 1389. godine, zabeležena je u dve epske pesme Kosovskog ciklusa.
U pesmi „Musić Stevan“, kletva glasi ovako:
Možda vas zanima:
“Kakvi civili dođavola? To je sve srpsko maslo! Uništi cilj!”: Ovo su transkripti najvećeg NATO zločina na Kosovu kako je pilot spržio kolonu sa decom i starcima
NATO je, u početku, besramno krivio vojsku SRJ za ovaj monstruozni zločin
NAJPOZNATIJI SRPSKI ISTORIČARI TVRDE Evo kako bi Srbi danas živeli da je knez Lazar pobedio u Kosovskom boju!
Dvojica srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković zamišljaju kako bi izgledali Srbija, Balkan i Evropa da su vojske srpskih vladara ostvarile pobede u bitkama na Marici i na Kosovu.
Možda vas zanima:
“Kakvi civili dođavola? To je sve srpsko maslo! Uništi cilj!”: Ovo su transkripti najvećeg NATO zločina na Kosovu kako je pilot spržio kolonu sa decom i starcima
NATO je, u početku, besramno krivio vojsku SRJ za ovaj monstruozni zločin
NAJPOZNATIJI SRPSKI ISTORIČARI TVRDE Evo kako bi Srbi danas živeli da je knez Lazar pobedio u Kosovskom boju!
Dvojica srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković zamišljaju kako bi izgledali Srbija, Balkan i Evropa da su vojske srpskih vladara ostvarile pobede u bitkama na Marici i na Kosovu.
Možda vas zanima:
“Kakvi civili dođavola? To je sve srpsko maslo! Uništi cilj!”: Ovo su transkripti najvećeg NATO zločina na Kosovu kako je pilot spržio kolonu sa decom i starcima
NATO je, u početku, besramno krivio vojsku SRJ za ovaj monstruozni zločin
NAJPOZNATIJI SRPSKI ISTORIČARI TVRDE Evo kako bi Srbi danas živeli da je knez Lazar pobedio u Kosovskom boju!
Dvojica srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković zamišljaju kako bi izgledali Srbija, Balkan i Evropa da su vojske srpskih vladara ostvarile pobede u bitkama na Marici i na Kosovu.
„Ko je Srbin i srpskoga roda,
I od srpske krvi i kolena,
A ne doš`o na boj na Kosovo:
Ne imao od srca poroda,
Ni muškoga, ni devojačkoga!
Od ruke mu ništa ne rodilo,
Rujno vino, ni šenica bela!
Rđom kap`o, dok mu je kolena!“
Tačnije, tako je Musić Stevan preneo svojoj ljubi da je rekao Knez Lazar na večeri.
U pesmi „Kneževa večera“, direktna kletva je kraća:
„Ko ne dođe na boj na Kosovo,
Od ruke mu ništa ne rodilo:
Ni u polju bjelica pšenica,
Ni u brdu vinova lozica!“
U narodu postoji verovanje da Kneževa kletva još nije skinuta sa srpskog naroda. Iako se u smatra da kletva važi do šestog kolena, a da je sedmo oslobođeno, Lazareva kletva je trajna, zavetna i univerzalna.
U narodu se odomaćio strah od strah od Lazareve kletve i želja da se oslobodi posledica. Kada je nakon Drugog balkanskog rata srpska vojska 1913. godine dočekana u Beogradu kao pobednik, na trijumfalnim kapijama kroz koje je prolazio defile bile su ispisane poruke. Na jednoj je pisalo: „Bjeđi grda kletvo s roda, zavet Srbi isuniše!“
Kneževa kletva iz pesme „Musić Sevan“ je urezana na spomeniku kosovskim junacima na Gazimestanu. Doduše, izostavljen je drugi stih.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Čudesna Studenica: Manastir zbog kog je reka sama promenila tok
Kada je Stefan Nemanja gradio svoju zadužbinu, reka Studenica išla je drugim putem. A onda je, prema predanju, „sama skrenula“ da opere temelje svetinje
Ko je bila kneginja Milica pre nego što je postala monahinja?
Nije bila samo Lazarova žena. Bila je i državnik, majka, zaveštateljka, pregovarač – i žena koja je vladala Srbijom kad niko drugi nije smeo
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Komentari(0)