ZNAM ZA JADAC: Evo odakle potiče običaj koji se ukorenio kod Srba i kolika je njegova moć!
Ovaj izraz se duboko ukorenio u narodu kao termin koji se koristi kada znate da neko pokušava da vas prevari.
U našem narodu postoje razni narodni običaji i verovanja koji sežu u daleku prošlost, a u koje se i danas veruje. Jedan od njih je takozvani jadac.
Naime, kost za ispunjavanje želja je običaj koji je bio popularan još u staroj eri, a smatra se da priziva sreću.
Njegova popularnost je rasla, te su mnogi odlomljene delove kosti nosili oko vrata kao amajlije.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Ali, gde se pojavio ovaj običaj?
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Prema drevnim etrurskim verovanjima kokošjim kostima su pripisivane velike moći, te su se koristile u ritualima i proricanjima sudbine.
Etrurci su prvi vodili „borbu“ za jadac, a osvojeni deo kosti je čuvan kao amajlija koja donosi sreću.
Ako bi mlađe lice osvojilo kost, sakrilo bi je negde u kući, a prva osoba suprotnog pola koja bi je našla bi navodno bila budući bračni supružnik.
Takođe, ostaci ovakvih kostiju nakon obroka se nisu spaljivali jer se verovalo da će to prouzrokovati kostobolju.
Sličnu ulogu jadac je imao i u starom Rimu. Korišćen je u raznim obredima i smatralo se da donosi sreću.
Poznato je da su kosti živine i ptica koristili u proricanju sudbine. Kada bi ih nasumice pobacali po zemlji, iz njihovog položaja vidovnjaci su čitali budućnost.
U SAD je 1999. godine je jedan Amerikanac odlučio da počne da ih proizvodi od plastike. Kod zajedničkih obeda svi prisutni su lomili jadac umesto uobičajenih dvoje gostiju.
U Srbiji prilikom ručka koji obuhvata pernatu živinu, pogotovo piletinu, borba za jadac predstavlja pravo zadovoljstvo.
Koristi se u razne zabavne svrhe, a naročito za duel u cilju ispunjenja želje ili neke vrste opklade.
Poznato je da se na račun ovog običaja zbijaju i razne šale kako je šteta da kod pileta postoji samo jedan jadac, jer može da se koristi samo za takmičenje između dve osobe.
Kada se dvoje ljudi bori za jadac, jedan treba da vuče svoj kraj jadca i zamisli želju. Želja će se ostvariti onome kod koga završi veći komad prelomljene kosti.
Ako jedan od takmičara zaboravi da kaže „Znam za jadac“ kada protivnik pokuša nešto da mu stavi u ruku, to znači pobedu rivala koji mora biti nagrađen.
(Opanak)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)