ZNAM ZA JADAC: Evo odakle potiče običaj koji se ukorenio kod Srba i kolika je njegova moć!
Ovaj izraz se duboko ukorenio u narodu kao termin koji se koristi kada znate da neko pokušava da vas prevari.
U našem narodu postoje razni narodni običaji i verovanja koji sežu u daleku prošlost, a u koje se i danas veruje. Jedan od njih je takozvani jadac.
Naime, kost za ispunjavanje želja je običaj koji je bio popularan još u staroj eri, a smatra se da priziva sreću.
Njegova popularnost je rasla, te su mnogi odlomljene delove kosti nosili oko vrata kao amajlije.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Ali, gde se pojavio ovaj običaj?
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Prema drevnim etrurskim verovanjima kokošjim kostima su pripisivane velike moći, te su se koristile u ritualima i proricanjima sudbine.
Etrurci su prvi vodili „borbu“ za jadac, a osvojeni deo kosti je čuvan kao amajlija koja donosi sreću.
Ako bi mlađe lice osvojilo kost, sakrilo bi je negde u kući, a prva osoba suprotnog pola koja bi je našla bi navodno bila budući bračni supružnik.
Takođe, ostaci ovakvih kostiju nakon obroka se nisu spaljivali jer se verovalo da će to prouzrokovati kostobolju.
Sličnu ulogu jadac je imao i u starom Rimu. Korišćen je u raznim obredima i smatralo se da donosi sreću.
Poznato je da su kosti živine i ptica koristili u proricanju sudbine. Kada bi ih nasumice pobacali po zemlji, iz njihovog položaja vidovnjaci su čitali budućnost.
U SAD je 1999. godine je jedan Amerikanac odlučio da počne da ih proizvodi od plastike. Kod zajedničkih obeda svi prisutni su lomili jadac umesto uobičajenih dvoje gostiju.
U Srbiji prilikom ručka koji obuhvata pernatu živinu, pogotovo piletinu, borba za jadac predstavlja pravo zadovoljstvo.
Koristi se u razne zabavne svrhe, a naročito za duel u cilju ispunjenja želje ili neke vrste opklade.
Poznato je da se na račun ovog običaja zbijaju i razne šale kako je šteta da kod pileta postoji samo jedan jadac, jer može da se koristi samo za takmičenje između dve osobe.
Kada se dvoje ljudi bori za jadac, jedan treba da vuče svoj kraj jadca i zamisli želju. Želja će se ostvariti onome kod koga završi veći komad prelomljene kosti.
Ako jedan od takmičara zaboravi da kaže „Znam za jadac“ kada protivnik pokuša nešto da mu stavi u ruku, to znači pobedu rivala koji mora biti nagrađen.
(Opanak)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Razgovor Vladete Jerotića i Miloša Crnjanskog o ženama i zdravlju: Pisac je imao samo jedan savet za akademika!
Čuveni doktor zapisao je u dnevnik dva susreta sa poznatim piscem
Noćno unošenje soli: Tihi običaj zaštite doma pred praznik
U selima Srbije, naročito pred Nikoljdan, domaćice su uveče unosile so u kuću – tiho, bez reči i bez pogleda unazad. So nije bila samo začin, već tiha molitva da kuća ostane mirna
Zašto se u kasnu jesen ne preskače voda: Običaj koji i danas poštuju stari ljudi
U selima širom Srbije, krajem novembra se poštuje pravilo koje deluje jednostavno – kad naiđeš na potok, baru ili lokvu, staneš i pređeš je, ali ne preskačeš. Jer voda pamti kad se neko ogluši o tišinu
Nije crveno slovo u kalendaru, ali mnogi slave Đurđic u novembru
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Đurđic, u znak sećanja na prenos moštiju svetog velikomučenika Georgija u novi hram.
Šta su svako jutro jeli Patrijarh Pavle, Tesla i Jerotić?
Doručak je najvažniji obrok i njemu se treba posvetiti maksimalno, to je često bilo i jedino štu su najdugovečniji Srbi jeli tokom dana.
Komentari(0)