ZNAM ZA JADAC: Evo odakle potiče običaj koji se ukorenio kod Srba i kolika je njegova moć!
Ovaj izraz se duboko ukorenio u narodu kao termin koji se koristi kada znate da neko pokušava da vas prevari.

U našem narodu postoje razni narodni običaji i verovanja koji sežu u daleku prošlost, a u koje se i danas veruje. Jedan od njih je takozvani jadac.
Naime, kost za ispunjavanje želja je običaj koji je bio popularan još u staroj eri, a smatra se da priziva sreću.
Njegova popularnost je rasla, te su mnogi odlomljene delove kosti nosili oko vrata kao amajlije.
Možda vas zanima:

Zaboravljena slava sela: Kako je izgledala Đurđevdanska noć u Šumadiji
Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.

Prvi letnji dan: Kako su Srbi kroz vekove slavili dolazak sunca i dugih dana
Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.
Možda vas zanima:

Zaboravljena slava sela: Kako je izgledala Đurđevdanska noć u Šumadiji
Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.

Prvi letnji dan: Kako su Srbi kroz vekove slavili dolazak sunca i dugih dana
Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.
Možda vas zanima:

Zaboravljena slava sela: Kako je izgledala Đurđevdanska noć u Šumadiji
Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.

Prvi letnji dan: Kako su Srbi kroz vekove slavili dolazak sunca i dugih dana
Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.
Ali, gde se pojavio ovaj običaj?
Možda vas zanima:

Zaboravljena slava sela: Kako je izgledala Đurđevdanska noć u Šumadiji
Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.

Prvi letnji dan: Kako su Srbi kroz vekove slavili dolazak sunca i dugih dana
Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.
Možda vas zanima:

Zaboravljena slava sela: Kako je izgledala Đurđevdanska noć u Šumadiji
Đurđevdan nekada nije bio samo praznik – bio je prolećni početak, slava sela, miris sveže pokošene trave, pesma pod vedrim nebom i prve vatre koje su paljene da oteraju zimu i prizovu zdravlje.

Prvi letnji dan: Kako su Srbi kroz vekove slavili dolazak sunca i dugih dana
Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.
Prema drevnim etrurskim verovanjima kokošjim kostima su pripisivane velike moći, te su se koristile u ritualima i proricanjima sudbine.
Etrurci su prvi vodili „borbu“ za jadac, a osvojeni deo kosti je čuvan kao amajlija koja donosi sreću.
Ako bi mlađe lice osvojilo kost, sakrilo bi je negde u kući, a prva osoba suprotnog pola koja bi je našla bi navodno bila budući bračni supružnik.
Takođe, ostaci ovakvih kostiju nakon obroka se nisu spaljivali jer se verovalo da će to prouzrokovati kostobolju.
Sličnu ulogu jadac je imao i u starom Rimu. Korišćen je u raznim obredima i smatralo se da donosi sreću.
Poznato je da su kosti živine i ptica koristili u proricanju sudbine. Kada bi ih nasumice pobacali po zemlji, iz njihovog položaja vidovnjaci su čitali budućnost.
U SAD je 1999. godine je jedan Amerikanac odlučio da počne da ih proizvodi od plastike. Kod zajedničkih obeda svi prisutni su lomili jadac umesto uobičajenih dvoje gostiju.
U Srbiji prilikom ručka koji obuhvata pernatu živinu, pogotovo piletinu, borba za jadac predstavlja pravo zadovoljstvo.
Koristi se u razne zabavne svrhe, a naročito za duel u cilju ispunjenja želje ili neke vrste opklade.
Poznato je da se na račun ovog običaja zbijaju i razne šale kako je šteta da kod pileta postoji samo jedan jadac, jer može da se koristi samo za takmičenje između dve osobe.
Kada se dvoje ljudi bori za jadac, jedan treba da vuče svoj kraj jadca i zamisli želju. Želja će se ostvariti onome kod koga završi veći komad prelomljene kosti.
Ako jedan od takmičara zaboravi da kaže „Znam za jadac“ kada protivnik pokuša nešto da mu stavi u ruku, to znači pobedu rivala koji mora biti nagrađen.
(Opanak)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

"Ukleti prsten" srpske kraljice 800 godina ležao u grobnici: Iskopao ga kralj Aleksandar i nosio kao amajliju, a onda mu je doneo zlu kob
U Narodnom muzeju ističu da je veoma malo sačuvanih zlatnih prstenova visokog ranga u Srbiji i da Teodorin nema premca.

POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.

Zabranjeni intervju sa Milunkom Savić iz 1971. godine
Prenosimo vam intervju koji nije smeo da ugleda svetlost dana

ČINJENICE O SRBIJI KOJE VAS NISU UČILI U ŠKOLAMA Mnoge zvuče kao trač, ali ovo se stvarno desilo
Srbija je zemlja mnogih neispričanih priča, puna dogodovština, tračeva, viceva i zanimljivih istorijskih činjenica za koje verovatno još uvek niste čuli.

OVO JE PRAVA ISTINA O MILOŠU OBILIĆU: Bio je turski zatočenik, evo da li je zaista ubio Murata u Kosovskom boju
Na Vidovdan 1389. srpske snage predvođene knezom Lazarem sukobile su se sa turskom vojskom koju je vodio sultan Murat. Srpski junak Miloš Obilić je uspeo da ubije Murata, a za vreme bitke je stradao i knez Lazar. I tako je nastao mit o Kosovskom boju, najslavnjoj srpskoj pobedi u istoriji naroda koji i te kako zna šta je rat…Da li je zaista bilo ovako?
Komentari(0)